Iako BiH je zabilježila rast izvoza robe u prošloj godini, za med to ne važi. Gotovo kompletan izvoz prirodnog pčelinjeg meda tijekom 2021. godine išao je ka zemljama Zaljeva, kazali su iz Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine za Faktor.
Saudijska Arabija je vodeća zemlja izvoza. U nju je izvezeno 20,7 tona meda u vrijednosti od 549.514 KM. Prosječna cijena iznosila je 26 KM po kilogramu.
"Međutim taj izvoz nije ni približan u odnosu na 2020. godinu kada je u tu zemlju iz BiH izvezeno 93,7 tone meda u vrijednosti od 1.894.422 KM", navode iz VTKBiH.
Negativan utjecaj
Do smanjenog izvoza došlo je jer bh. pčelari nisu mogli podmiriti potrebe ni domaćeg tržišta jer su vremenski uvjeti imali negativan utjecaj na proizvodnju.
Kako bi se poboljšala situacija članovi Pčelarskog društva "Nektar" iz Tuzle pridružili su se akciji sadnje medonosnog drveća za pčele i druge oprašivače, koja počinje krajem marta ove godine. Riječ je o globalnoj akciji koju je inicirala Slovenija, a uključilo se još oko 40 država.
Prema riječima Šefika Ćivića, predsjednika ovog društva, sadit će se divlja trešnja, javor, bagrem, kesten, lipa i četinari, odnosno one koje najbolje mogu uspijevati na našem području.
"Planirano je da se akcija provodi narednih 10 godina i da se posadi dva milijuna sadnica na globalnoj razini. Svake godine će 26. ožujka biti ta sadnja, dok se ne postigne neka razina i osigura određena količina prirodne hrane za sve oprašivače koji postoje", rekao je on.
Najniži prosjek
Javni poziv je upućen i mnogim javnim institucijama, međutim, do danas nije bilo odgovora. Ćivić je naveo kako BiH ima najniži prosjek meda po košnici u Europi, ali da država trenutno nema razumijevanja za ovaj sektor.
S druge strane, Bosna i Hercegovina uvozi med i to najviše iz susjednih zemalja Hrvatske i Srbije. Tako je tijekom prošle godine iz ove dvije zemlje uvezeno ukupno 531,2 tona u vrijednosti od 4.185.605 KM, sa prosječnom cijenom od 7,9 KM.
Saudijska Arabija je vodeća zemlja izvoza. U nju je izvezeno 20,7 tona meda u vrijednosti od 549.514 KM. Prosječna cijena iznosila je 26 KM po kilogramu.
"Međutim taj izvoz nije ni približan u odnosu na 2020. godinu kada je u tu zemlju iz BiH izvezeno 93,7 tone meda u vrijednosti od 1.894.422 KM", navode iz VTKBiH.
Negativan utjecaj
Do smanjenog izvoza došlo je jer bh. pčelari nisu mogli podmiriti potrebe ni domaćeg tržišta jer su vremenski uvjeti imali negativan utjecaj na proizvodnju.
Kako bi se poboljšala situacija članovi Pčelarskog društva "Nektar" iz Tuzle pridružili su se akciji sadnje medonosnog drveća za pčele i druge oprašivače, koja počinje krajem marta ove godine. Riječ je o globalnoj akciji koju je inicirala Slovenija, a uključilo se još oko 40 država.
Prema riječima Šefika Ćivića, predsjednika ovog društva, sadit će se divlja trešnja, javor, bagrem, kesten, lipa i četinari, odnosno one koje najbolje mogu uspijevati na našem području.
"Planirano je da se akcija provodi narednih 10 godina i da se posadi dva milijuna sadnica na globalnoj razini. Svake godine će 26. ožujka biti ta sadnja, dok se ne postigne neka razina i osigura određena količina prirodne hrane za sve oprašivače koji postoje", rekao je on.
Najniži prosjek
Javni poziv je upućen i mnogim javnim institucijama, međutim, do danas nije bilo odgovora. Ćivić je naveo kako BiH ima najniži prosjek meda po košnici u Europi, ali da država trenutno nema razumijevanja za ovaj sektor.
S druge strane, Bosna i Hercegovina uvozi med i to najviše iz susjednih zemalja Hrvatske i Srbije. Tako je tijekom prošle godine iz ove dvije zemlje uvezeno ukupno 531,2 tona u vrijednosti od 4.185.605 KM, sa prosječnom cijenom od 7,9 KM.
