aša regija bogata je vinima čija posebna aroma svakim danom biva sve više priznata.

''Kultura ispijanja vina seže od davnina, a vino se smatra ukusnim i snažnim lijekom među hranom, zato je korisno znati par stvari kako bi što više uživali u umjerenoj konzumaciji vina (vjerojatno nekima već idem na živce s tom umjerenošću, ali ona je uistinu ključ svega :D)'', piše magistrica nutricionizma Nevena Pandža na Nutricioniziraj se stranici.

Nevena je u svom postu objasnila najvažnije značajke koje bi trebali znati o vinu, te koje vino je dobro u kombinaciji s određenom vrstom hrane.

Za početak, piše Nevena, vina možemo podijeliti na:
• prirodna: stolna, kvalitetna, vrhunska
• specijalna: likerska, aromatizirana, desertna
• pjenušce: prirodne i umjetne

Prema boji vina dijelimo na: bijela, crna i ružičasta (rosé).

Za pravilno čuvanje buteljiranih vina potrebno je poznavati adekvatnu temperaturu skladištenja.

Bijela i pjenušava vina skladište se na temperaturi od 8-12 ºC.
Crna i ružičasta vina skladište se na temperaturu od 12-15 ºC.

Za dnevnu potrošnju bijela, pjenušava i rosé vina valja ujutro staviti u specijalne posude za hlađenje na adekvatnu temperaturu dok se crna vina iz podruma iznose na stol.

Za potpun doživljaj pri konzumiranju, određena pića moraju imati odgovarajuću temperaturu:

• vina bijela, suha, svježa, bez neprovrela šećera, slabija stolna – 8-10 ºC
• vina bijela, suha umjereno jaka, sortna, kvalitetna – 10 ºC
• vina bijela, ekstraktivna, harmonična, aromatična, vrhunska – 10-12 ºC
• vina bijela, ekstraktivna s ostacima neprovrela šećera; polusuha, poluslatka – 13-14 ºC
• vina ružičasta, stolna i kvalitetna – 12-14 ºC
• vina crna, lakša, stolna – 14-16 ºC
• vina crna, snažna, kvalitetna, vrhunska – 16-18 ºC
• vina desertna – 14-16 ºC
• aromatizirana i likarska vina – 8-10 ºC
• pjenušava vina, suha – 6-8 ºC
• pjenušava vina s neprovrelim šećerom – 7-9 ºC

Pravilan raspored degustacije:

• bijela vina se piju prije crnih vina
• kisela vina se piju prije slatkih vina
• slaba vina se piju prije jakih vina
• nearomatična vina prije aromatičnih
• vina iste starosti poslužuju se tako, da se najprije piju vina slabijeg bukea, a zatim ona s izražajnijim bukeom
• vina se poslužuju ovim redom: prevrela i lagana bijela vina, rose ili lagana crna vina, slatka vina, aromatična vina i konačno pjenušava vina
•slatki pjenušci oplemenjuju sve što se prije pojelo i popilo.

Lako pamtljive kombinacije hrane i vina:

• uz lagana jela idu lagana vina, a uz teška jela idu jača vina
• uz kiselkasta jela idu i kiselkasta vina, dok uz slatka jela idu slatka vina
• uz bijelo meso ide bijelo vino, a uz tamno meso ide crno vino
• uz pikatna jela idu kiselkasta vina

Nekoliko konkretnih pravila kod izbora pića prema vrsti jela:

• uz hladna predjela idu lakša bijela vina
• uz miješani narezak idu jača bijela vina ili lakša crna vina
• uz pršut, ako nije predjelo, idu jača aromatična vina, crna i bijela
• uz sir idu kvalitetna crna ili suha bijela vina
• uz kamenice, rakove, kavijar, idu bijela aromatična vina ili suhi pjenušci
• uz juhu, ali samo po želji, mogu ići kvalitetna bijela vina
• uz kuhanu ribu idu lagana bijela vina
• uz prženu ribu idu jača bijela vina
• uz pečenu ribu, posebno plavu, idu crna kvalitetna vina
• uz riblji brodeto ili paprikaš idu jača bijela i crna vina
• uz kuhano bijelo meso idu bijela vina osrednje jačine
• uz pečeno i pirjano bijelo meso idu jača bijela vina ili lagana crna vina
• uz tamna mesa (divljač i drugo) idu teža crna vina bogata bukeom
• uz suhomesnate proizvode idu jača crna vina
• uz kolače idu slatka i poluslatka vina te pjenušci
• uz voće idu aromatično bijelo vino (samo po želji)

Najbolje je vino ono koje vam najbolje odgovara i poslije kojega se najljepše osjećate, a da ne uzrokuje glavoboljum kaže Nevena.

Živjeli!