Ako se osjećate frustrirano jer nikako ne uspijevate staviti nešto eura sa strane, u nastavku donosimo nekoliko prijedloga koji vam mogu olakšati da svaki mjesec nešto uštedite.
Navika
Štedi se dok se ima. No i onda kada vam se čini da nemate manevarskog prostora da koji euro stavite sa strane, najčešće se ipak može, ali samo ako ćete o tome razmišljati unaprijed.
Najteži dio? Naravno, početak. Jednom kad štednja postane navika, ostalo je povijest, kažu stručnjaci.
Koliko biste novca trebali uštedjeti svaki mjesec ovisi o vašim primanjima, životnom stilu i troškovima. Cilj kojemu možete težiti je 20 posto vaših ukupnih prihoda, ali ako vam se to čini previše, možete početi i od nižeg iznosa. Upamtite, svaki euro se računa, piše Dnevnik.hr.
A kako ćete znati je li cilj uštede od 20 posto previsok ili prenizak? Sve počinje procjenom vašeg trenutačnog novčanog priljeva. Odvojite malo vremena da izračunate svoje mjesečne prihode i rashode: novac koji dolazi i novac koji odlazi s vašeg bankovnog računa. Vodite računa o svim troškovima koji se predvidljivo ponavljaju svaki mjesec, kao što su vaša stanarina ili krediti, režije, a onda tome pribrojite druge troškove koji ovise o vašim navikama potrošnje.
Imajući to na umu, pogledajmo jednu metodu uštede i proračuna koja bi vam mogla pomoći da postignete cilj uštede od 20 posto. To se zove pravilo 50-30-20.
Svaki mjesec
Pravilo 50-30-20 koje je osmislila američka senatorica Elizabeth Warren dok je bila profesorica prava, a specijalizirala se za stečajno pravo, predlaže da svoje mjesečne troškove raščlanite prema sljedećim pravilima:
- 50 posto prihoda trebalo bi ići na vaše potrebe, npr. stanarinu, režije, otplate kredita
- 30 posto bi trebalo ići na vaše želje, restorane, kino i kazalište, sportske aktivnosti, izlete
- 20 posto bi trebalo ići prema vašim ciljevima štednje
Prema pravilu 50-30-20, trebali biste uštedjeti 20 svojih prihoda svaki mjesec. To će vam biti lakše ako imate fiksni priljev novca, pa je u tom slučaju jedan od najboljih alata za štednju: automatski depozit. Tako će se 20 posto vaših prihoda transferirati na određeni štedni račun pa se nećete morati podsjećati na to svaki mjesec. Micanjem novca od sebe smanjuje se i vjerojatnost da ćete ga potrošiti.
Prosječna neto plaća u siječnju ove godine iznosila je 1094 eura. Prema pravilu 50-30-20 mjesečno biste sa strane stavljali 218,8 eura, što bi na godišnjoj razini bila ušteda od 2625 eura. Znači, oko dvije i pol prosječne plaće stavili biste sa strane za hitne slučajeve ili otplatu nepredviđenih troškova.
Sada kada imate ideju o tome koliko biste novca mogli uštedjeti svaki mjesec, evo i nekoliko savjeta kako to učiniti. Počnite od najjednostavnijeg.
1. Počnite otplaćivati svoj dug
Zvuči frustrirajuće, ali sve dok ne počnete otplaćivati svoja nepodmirena dugovanja, primjerice minus na računu, teško ćete početi pravilno štedjeti. No, uz pravilo da 20 posto svog mjesečnog prihoda odvojite za otplatu dugova mogli biste brže izaći iz minusa.
2. Uštedite novac na računima za režije
Smanjenje računa za komunalije svaki mjesec može osloboditi znatnu količinu novca. Prije svega to se odnosi na račune za struju i plin. Prelazak na LED žarulje, zamjena uređaja koji nisu energetski učinkoviti, bilježenje potrošnje i korištenje uređaja kad je jeftinija struja neki su od načina na koje možete utjecati na svoju potrošnju, pa samim time i na račune.
3. Uštedite novac prilikom kupovine namirnica
Postoji mnogo načina za smanjenje troškova pri kupnji namirnica. Za početak, dobro je napraviti tjedni plan obroka kako biste točno znali što trebate kupiti prije odlaska u nabavu. Tako ćete izbjeći situaciju da u kolica trpate bezveze. Dobro bi bilo da usput i zbrajate cijene na mobitelu, što ima psihološki efekt.
Jedan od najboljih savjeta je ipak da u kupovinu ne idete kada ste gladni. Ništa vas neće toliko potaknuti na nekontrolirani šoping kao prazan želudac.
4. Smanjite telefonski račun
Smanjenje telefonskog računa svakog mjeseca može brzo dovesti do velikih ušteda. Postoji nekoliko načina na koje to možete učiniti:
- prije kupnje najnovijeg modela mobitela zapitajte se isplati li se kupiti novi telefon ako vaš postojeći i dalje dobro radi
- ako ga već kupujete, bolje je da ga platite odmah ili na rate, ali izbjegavajte da vam cijena aparata bude uključena u mjesečnu pretplatu
- obavezno potražite različite dobavljače dok ne pronađete najbolju ponudu
- prije nego što potpišete ugovor s brojnim mogućnostima koje nudi, zapitajte se opravdavaju li one cijenu i hoćete li uistinu koristiti ono što ćete platiti.
5. Otkažite sve neiskorištene pretplate
Mnoge tvrtke zarađuju većinu svog novca od pretplata. Zašto? Jer kada se ljudi jednom prijave za njih, pomisao na otkazivanje čini se previše napornom. U stvarnosti otkazivanje neiskorištene pretplate obično je jednostavno i može vam uštedjeti mnogo novca.
Postavite si sljedeća pitanja kada razmišljate hoćete li nastaviti plaćati pretplatu:
- koliko često koristite tu pretplatu?
- postoji li dostupna jeftinija alternativa?
- bi li značajno utjecalo na vaš život da je više nemate?
6. Kupujte rabljeno
Razmislite o kupnji rabljenog. Bez previše gubitka na kvaliteti često možete dobiti sjajne ponude i uštedjeti prilično novca.
7. Izbjegavajte ići na sve ili ništa
Mnogi novi štediše upadaju u zamku "sve ili ništa". Ako ne postignu svoj mjesečni cilj, obeshrabre se i potpuno odustanu od štednje. Slično je to kao i s dijetama.
Kada svoje ciljeve postavite preambicioznim, zapravo se pripremate za neuspjeh. Nakon što neizbježno ne postignete svoj mjesečni cilj, malo je vjerojatno da ćete se uopće držati svog plana štednje. Takav način razmišljanja vrlo je kontraproduktivan jer je čak i jedan euro ušteđen mjesečno bolji nego ništa!
O svojoj štednji razmišljajte kao o dugoročnom ulaganju u svoju budućnost. Iako će na tom putu biti poteškoća, uvijek je bolje imati nešto nego baš ništa.
Navika
Štedi se dok se ima. No i onda kada vam se čini da nemate manevarskog prostora da koji euro stavite sa strane, najčešće se ipak može, ali samo ako ćete o tome razmišljati unaprijed.
Najteži dio? Naravno, početak. Jednom kad štednja postane navika, ostalo je povijest, kažu stručnjaci.
Koliko biste novca trebali uštedjeti svaki mjesec ovisi o vašim primanjima, životnom stilu i troškovima. Cilj kojemu možete težiti je 20 posto vaših ukupnih prihoda, ali ako vam se to čini previše, možete početi i od nižeg iznosa. Upamtite, svaki euro se računa, piše Dnevnik.hr.
A kako ćete znati je li cilj uštede od 20 posto previsok ili prenizak? Sve počinje procjenom vašeg trenutačnog novčanog priljeva. Odvojite malo vremena da izračunate svoje mjesečne prihode i rashode: novac koji dolazi i novac koji odlazi s vašeg bankovnog računa. Vodite računa o svim troškovima koji se predvidljivo ponavljaju svaki mjesec, kao što su vaša stanarina ili krediti, režije, a onda tome pribrojite druge troškove koji ovise o vašim navikama potrošnje.
Imajući to na umu, pogledajmo jednu metodu uštede i proračuna koja bi vam mogla pomoći da postignete cilj uštede od 20 posto. To se zove pravilo 50-30-20.
Svaki mjesec
Pravilo 50-30-20 koje je osmislila američka senatorica Elizabeth Warren dok je bila profesorica prava, a specijalizirala se za stečajno pravo, predlaže da svoje mjesečne troškove raščlanite prema sljedećim pravilima:
- 50 posto prihoda trebalo bi ići na vaše potrebe, npr. stanarinu, režije, otplate kredita
- 30 posto bi trebalo ići na vaše želje, restorane, kino i kazalište, sportske aktivnosti, izlete
- 20 posto bi trebalo ići prema vašim ciljevima štednje
Prema pravilu 50-30-20, trebali biste uštedjeti 20 svojih prihoda svaki mjesec. To će vam biti lakše ako imate fiksni priljev novca, pa je u tom slučaju jedan od najboljih alata za štednju: automatski depozit. Tako će se 20 posto vaših prihoda transferirati na određeni štedni račun pa se nećete morati podsjećati na to svaki mjesec. Micanjem novca od sebe smanjuje se i vjerojatnost da ćete ga potrošiti.
Prosječna neto plaća u siječnju ove godine iznosila je 1094 eura. Prema pravilu 50-30-20 mjesečno biste sa strane stavljali 218,8 eura, što bi na godišnjoj razini bila ušteda od 2625 eura. Znači, oko dvije i pol prosječne plaće stavili biste sa strane za hitne slučajeve ili otplatu nepredviđenih troškova.
Sada kada imate ideju o tome koliko biste novca mogli uštedjeti svaki mjesec, evo i nekoliko savjeta kako to učiniti. Počnite od najjednostavnijeg.
1. Počnite otplaćivati svoj dug
Zvuči frustrirajuće, ali sve dok ne počnete otplaćivati svoja nepodmirena dugovanja, primjerice minus na računu, teško ćete početi pravilno štedjeti. No, uz pravilo da 20 posto svog mjesečnog prihoda odvojite za otplatu dugova mogli biste brže izaći iz minusa.
2. Uštedite novac na računima za režije
Smanjenje računa za komunalije svaki mjesec može osloboditi znatnu količinu novca. Prije svega to se odnosi na račune za struju i plin. Prelazak na LED žarulje, zamjena uređaja koji nisu energetski učinkoviti, bilježenje potrošnje i korištenje uređaja kad je jeftinija struja neki su od načina na koje možete utjecati na svoju potrošnju, pa samim time i na račune.
3. Uštedite novac prilikom kupovine namirnica
Postoji mnogo načina za smanjenje troškova pri kupnji namirnica. Za početak, dobro je napraviti tjedni plan obroka kako biste točno znali što trebate kupiti prije odlaska u nabavu. Tako ćete izbjeći situaciju da u kolica trpate bezveze. Dobro bi bilo da usput i zbrajate cijene na mobitelu, što ima psihološki efekt.
Jedan od najboljih savjeta je ipak da u kupovinu ne idete kada ste gladni. Ništa vas neće toliko potaknuti na nekontrolirani šoping kao prazan želudac.
4. Smanjite telefonski račun
Smanjenje telefonskog računa svakog mjeseca može brzo dovesti do velikih ušteda. Postoji nekoliko načina na koje to možete učiniti:
- prije kupnje najnovijeg modela mobitela zapitajte se isplati li se kupiti novi telefon ako vaš postojeći i dalje dobro radi
- ako ga već kupujete, bolje je da ga platite odmah ili na rate, ali izbjegavajte da vam cijena aparata bude uključena u mjesečnu pretplatu
- obavezno potražite različite dobavljače dok ne pronađete najbolju ponudu
- prije nego što potpišete ugovor s brojnim mogućnostima koje nudi, zapitajte se opravdavaju li one cijenu i hoćete li uistinu koristiti ono što ćete platiti.
5. Otkažite sve neiskorištene pretplate
Mnoge tvrtke zarađuju većinu svog novca od pretplata. Zašto? Jer kada se ljudi jednom prijave za njih, pomisao na otkazivanje čini se previše napornom. U stvarnosti otkazivanje neiskorištene pretplate obično je jednostavno i može vam uštedjeti mnogo novca.
Postavite si sljedeća pitanja kada razmišljate hoćete li nastaviti plaćati pretplatu:
- koliko često koristite tu pretplatu?
- postoji li dostupna jeftinija alternativa?
- bi li značajno utjecalo na vaš život da je više nemate?
6. Kupujte rabljeno
Razmislite o kupnji rabljenog. Bez previše gubitka na kvaliteti često možete dobiti sjajne ponude i uštedjeti prilično novca.
7. Izbjegavajte ići na sve ili ništa
Mnogi novi štediše upadaju u zamku "sve ili ništa". Ako ne postignu svoj mjesečni cilj, obeshrabre se i potpuno odustanu od štednje. Slično je to kao i s dijetama.
Kada svoje ciljeve postavite preambicioznim, zapravo se pripremate za neuspjeh. Nakon što neizbježno ne postignete svoj mjesečni cilj, malo je vjerojatno da ćete se uopće držati svog plana štednje. Takav način razmišljanja vrlo je kontraproduktivan jer je čak i jedan euro ušteđen mjesečno bolji nego ništa!
O svojoj štednji razmišljajte kao o dugoročnom ulaganju u svoju budućnost. Iako će na tom putu biti poteškoća, uvijek je bolje imati nešto nego baš ništa.
