Joseph Marko profesor komparativnog javnog prava i političkih znanosti na Sveučilištu u Grazu i bivši sudac Ustavnog suda BiH (1997. – 2022.) analizirao je izmjene izbornog zakona koje je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt navodno imao namjeru na nametne.
Marko prvo analizira trenutno stanje u ustavnom i izbornom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine te navodi ključne presude pred Europskim sudom za ljudska prava: Sjedić-Finci, Zornić, Pilav i Pudarić te da nijedna od ovih presuda nije provedena.
Između jednonacionalnih bošnjačkih, hrvatskih i srpskih stranaka na općim izborima zapravo nema međuetničke konkurencije, već one tvore kartel vlasti po principu “podijeli pa vladaj“, budući da je biračko tijelo BiH podijeljeno duž etničkih linija. Prvo, zbog etničkog čišćenja i genocida tijekom rata i paralelne etničke homogenizacije državnih institucija u entitetima i, drugo, njihovog teritorijalnog razgraničenja na kantone koji služe kao izborne jedinice, navodi Marko, prenosi Klix.ba.
Dakle, etnički ključevi u ustavnom sustavu BiH omogućili su ovim strankama gotovo potpuno “zarobljavanje države“, ne samo državnih institucija na svim teritorijalnim razinama, već i javnog, a u mnogim slučajevima i “privatiziranog“ tržišta rada. Ovaj sustav pokroviteljstva čini stabilnu političku osnovu kartela moći kao što pokazuju mizerni rezultati multi- ili ne-etničkih stranaka na općim izborima, opisuje Marko stanje u Bosni i Hercegovini.
Na kraju zaključuje da ne može biti reforme Izbornog zakona BiH bez reforme etničkih ključeva Daytonskog sporazuma kao nužan uvjet za provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava kao uvjet za daljnje integracije u EU.
Marko prvo analizira trenutno stanje u ustavnom i izbornom zakonodavstvu Bosne i Hercegovine te navodi ključne presude pred Europskim sudom za ljudska prava: Sjedić-Finci, Zornić, Pilav i Pudarić te da nijedna od ovih presuda nije provedena.
Između jednonacionalnih bošnjačkih, hrvatskih i srpskih stranaka na općim izborima zapravo nema međuetničke konkurencije, već one tvore kartel vlasti po principu “podijeli pa vladaj“, budući da je biračko tijelo BiH podijeljeno duž etničkih linija. Prvo, zbog etničkog čišćenja i genocida tijekom rata i paralelne etničke homogenizacije državnih institucija u entitetima i, drugo, njihovog teritorijalnog razgraničenja na kantone koji služe kao izborne jedinice, navodi Marko, prenosi Klix.ba.
Dakle, etnički ključevi u ustavnom sustavu BiH omogućili su ovim strankama gotovo potpuno “zarobljavanje države“, ne samo državnih institucija na svim teritorijalnim razinama, već i javnog, a u mnogim slučajevima i “privatiziranog“ tržišta rada. Ovaj sustav pokroviteljstva čini stabilnu političku osnovu kartela moći kao što pokazuju mizerni rezultati multi- ili ne-etničkih stranaka na općim izborima, opisuje Marko stanje u Bosni i Hercegovini.
Na kraju zaključuje da ne može biti reforme Izbornog zakona BiH bez reforme etničkih ključeva Daytonskog sporazuma kao nužan uvjet za provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava kao uvjet za daljnje integracije u EU.
