Ministri vanjskih poslova NATO-a sastaju se danas kako bi raspravili o tome kako postaviti vojnu pomoć Ukrajini na dugoročno održive temelje, uključujući prijedlog petogodišnjeg paketa od 100 milijardi eura koji bi osigurao potporu Kijevu u slučaju da se Donald Trump vrati u Bijelu kuću.
Prijedlog glavnog tajnika Jensa Stoltenberga dao bi zapadnom savezu veću ulogu u koordinaciji opskrbe Ukrajine naoružanjem, streljivom i opremom, kažu diplomati. O planu će se raspravljati na dvodnevnom sastanku u Bruxellesu na kojem će se obilježiti 75. godišnjica Sjevernoatlantskog saveza i obaviti pripreme za samit u Washingtonu u srpnju.
Sastanak će pokazati koliko su europski saveznici spremni podržati ratne napore Kijeva protiv Rusije u vrijeme kada je u američkom Kongresu blokiran paket vojne pomoći od 60 milijardi dolara. Prema planovima, NATO bi koordinaciju preuzeo od Ramstein skupine, ad hoc koalicije predvođene SAD-om za slučaj da, postane li ponovno američki predsjednik, Trump sreže vojnu pomoć Ukrajini.
Potreban konsenzus 32 članice
NATO se kao organizacija dosad fokusirao na pružanje neborbene podrške Ukrajini kako bi izbjegao eskalaciju napetosti s Rusijom, dok su članice su na bilateralnoj osnovi Kijevu davale milijarde dolara u naoružanju.
NATO je zauzeo stav da se Ukrajina ne može priključiti savezu dok traje rat s Rusijom, ali da će članica postati u nekom trenutku u budućnosti. Diplomati upozoravaju da su razgovori o prijedlogu u ranoj fazi i da je nejasno hoće li paket vojne pomoći od 100 milijardi eura biti prihvaćen i kako će se financirati.
Odluke u NATO-u donose se konsenzusom 32 članice. Sastanak se odvija u vrijeme kada savez traži nasljednika Stoltenberga koji je na dužnosti glavnog tajnika gotovo deset godina. Nizozemskog premijera Marka Ruttea podupire 90 posto članica, uključujući SAD, Francusku, Veliku Britaniju i Njemačku.
No, protive mu se Mađarska zbog kritiziranja premijera Viktora Orbana i najnovije rumunjski predsjednik Klaus Iohannis. Neki diplomati su se nadali da će se Stoltenbergov nasljednik izabrati već na sastanku u Bruxellesu, ali su kasnije rekli da će trebati još vremena. Drugi su ipak uvjereni da će Rutte na kraju biti imenovan.
Prijedlog glavnog tajnika Jensa Stoltenberga dao bi zapadnom savezu veću ulogu u koordinaciji opskrbe Ukrajine naoružanjem, streljivom i opremom, kažu diplomati. O planu će se raspravljati na dvodnevnom sastanku u Bruxellesu na kojem će se obilježiti 75. godišnjica Sjevernoatlantskog saveza i obaviti pripreme za samit u Washingtonu u srpnju.
Sastanak će pokazati koliko su europski saveznici spremni podržati ratne napore Kijeva protiv Rusije u vrijeme kada je u američkom Kongresu blokiran paket vojne pomoći od 60 milijardi dolara. Prema planovima, NATO bi koordinaciju preuzeo od Ramstein skupine, ad hoc koalicije predvođene SAD-om za slučaj da, postane li ponovno američki predsjednik, Trump sreže vojnu pomoć Ukrajini.
Potreban konsenzus 32 članice
NATO se kao organizacija dosad fokusirao na pružanje neborbene podrške Ukrajini kako bi izbjegao eskalaciju napetosti s Rusijom, dok su članice su na bilateralnoj osnovi Kijevu davale milijarde dolara u naoružanju.
NATO je zauzeo stav da se Ukrajina ne može priključiti savezu dok traje rat s Rusijom, ali da će članica postati u nekom trenutku u budućnosti. Diplomati upozoravaju da su razgovori o prijedlogu u ranoj fazi i da je nejasno hoće li paket vojne pomoći od 100 milijardi eura biti prihvaćen i kako će se financirati.
Odluke u NATO-u donose se konsenzusom 32 članice. Sastanak se odvija u vrijeme kada savez traži nasljednika Stoltenberga koji je na dužnosti glavnog tajnika gotovo deset godina. Nizozemskog premijera Marka Ruttea podupire 90 posto članica, uključujući SAD, Francusku, Veliku Britaniju i Njemačku.
No, protive mu se Mađarska zbog kritiziranja premijera Viktora Orbana i najnovije rumunjski predsjednik Klaus Iohannis. Neki diplomati su se nadali da će se Stoltenbergov nasljednik izabrati već na sastanku u Bruxellesu, ali su kasnije rekli da će trebati još vremena. Drugi su ipak uvjereni da će Rutte na kraju biti imenovan.