NASA-ina letjelica koja se nalazi u orbiti oko Jupitera počela je u utorak slati podatke i fotografije Velike crvene pjege, dok leti iznad te goleme plinovite planetarne oluje koja stoljećima fascinira promatrače sa Zemlje.
Letjelica Juno ovog se tjedna dosad najviše približila najpoznatijem obilježju Jupitera, dok je prolazila na visini od 9000 km iznad oblaka golemog crvenkastog ciklona, piše Hina.
Podaci koje je Juno snimio svojim kamerama i nizom drugih instrumenata danima će se slati znanstvenicima u istraživačkom centru Jet Propulsion Laboratory (JPL) u kalifornijskoj Pasadeni, gdje se nalazi središte misije. Trebat će još više vremena kako bi se svi ti podaci analizirali.
Znanstvenici se nadaju da će misija Juna pomoći u otkrivanju preostalih tajni Velike crvene pjege: koje sile pokreću tu planetarnu oluju, koliko dugo postoji, koliko duboko zahvaća niže dijelove Jupiterove atmosfere i zašto se čini da postupno nestaje.
Astronomi se također nadaju da bi bolje razumijevanje Velike crvene pjege moglo baciti novo svjetlo na pitanja strukture, mehanike i formiranja samoga Jupitera.
"Ova je oluja veća od cijelog planeta Zemlje. Tamo je već stotinama godina. Želimo znati što je pokreće", rekao je Steve Levin iz JPL-a, vodeći znanstvenik u misiji Juno. On je rekao da se smatra kako Veliku crvenu pjegu pokreće energija koja dolazi iz unutrašnjosti planeta u kombinaciji s rotacijom, ali precizni mehanizmi nisu poznati.
Velika crvena pjega je najveća poznata oluja u Sunčevu sustavu, promjera oko 16 tisuća kilometara s vjetrovima koji na rubovima pušu brzinom od više stotina kilometara na sat. Pjega je sa Zemlje primjećena teleskopima prije više od 350 godina, a od 1830. sustavno se promatra. Nekada dovoljno široka da 'proguta' tri planeta veličine Zemlje, slavna Jupiterova crvena oluja smanjuje se u posljednjih stotinu godina i čini se da bi mogla potpuno nestati.
Letjelica Juno ovog se tjedna dosad najviše približila najpoznatijem obilježju Jupitera, dok je prolazila na visini od 9000 km iznad oblaka golemog crvenkastog ciklona, piše Hina.
Podaci koje je Juno snimio svojim kamerama i nizom drugih instrumenata danima će se slati znanstvenicima u istraživačkom centru Jet Propulsion Laboratory (JPL) u kalifornijskoj Pasadeni, gdje se nalazi središte misije. Trebat će još više vremena kako bi se svi ti podaci analizirali.
Znanstvenici se nadaju da će misija Juna pomoći u otkrivanju preostalih tajni Velike crvene pjege: koje sile pokreću tu planetarnu oluju, koliko dugo postoji, koliko duboko zahvaća niže dijelove Jupiterove atmosfere i zašto se čini da postupno nestaje.
Astronomi se također nadaju da bi bolje razumijevanje Velike crvene pjege moglo baciti novo svjetlo na pitanja strukture, mehanike i formiranja samoga Jupitera.
"Ova je oluja veća od cijelog planeta Zemlje. Tamo je već stotinama godina. Želimo znati što je pokreće", rekao je Steve Levin iz JPL-a, vodeći znanstvenik u misiji Juno. On je rekao da se smatra kako Veliku crvenu pjegu pokreće energija koja dolazi iz unutrašnjosti planeta u kombinaciji s rotacijom, ali precizni mehanizmi nisu poznati.
Velika crvena pjega je najveća poznata oluja u Sunčevu sustavu, promjera oko 16 tisuća kilometara s vjetrovima koji na rubovima pušu brzinom od više stotina kilometara na sat. Pjega je sa Zemlje primjećena teleskopima prije više od 350 godina, a od 1830. sustavno se promatra. Nekada dovoljno široka da 'proguta' tri planeta veličine Zemlje, slavna Jupiterova crvena oluja smanjuje se u posljednjih stotinu godina i čini se da bi mogla potpuno nestati.
