Odjel za kulturu, sport, medije i informiranje Glavnoga vijeća HNS-a BiH uputio je podršku novinarki Gloriji Lujanović koja je u posljednje vrijeme izložena napadima zbog njezinih tekstova o zločinima nad Hrvatima u Središnjoj Bosni u ratovima devedesetih godina prošloga stoljeća.
''Odjel za medije Glavnoga vijeća HNS-a izražava podršku kako gospođi Lujanović, tako i svim novinarima i novinarkama, kao i općenito svim javnim djelatnicima u BiH koji su izloženi govoru mržnje, pritiscima i prijetnjama bilo koje vrste zbog toga što savjesno i odgovorno obavljaju svoj posao. Svaki javni djelatnik, kao i svaka osoba koja se bavi javnim poslovima i javno istupa može i treba biti predmet javnih reakcija i prosudbi njenoga djelovanja, ali nitko, pri tom, nema pravo javno koristiti govor mržnje te prijetiti nasiljem bilo kome'', navodi se u HNS-ovom priopćenju za javnost.
Dodaje se kako je sloboda govora jedno od temeljnih ljudskih prava, a slobodni mediji neizostavan korektiv svih oblika društvene devijantnosti i sredstvo izgradnje društvenog povjerenja i solidarnosti.
Navodeći kako je za svako demokratsko društvo podjednako je štetno kako ograničavati medijske slobode, napadati novinare i prijetiti im, tako i zloupotrebljavati medije i u ime novinarskih i medijskih sloboda širiti govor mržnje u javnom prostoru, pozvali su mjerodavna državna tijela i službe da poduzmu zakonom propisane mjere kako bi se ograničio i suzbio govor mržnje na društvenim mrežama i u bh. medijima.
Podršku novinarki uputila je i Hrvatska republikanska stranka.
''Smatramo sramotnim kako niti jedna od nevladinih udruga i institucija koje se bave zaštitom slobode izražavanja i zaštite slobode, prava i odgovornosti novinara, kao i zaštite ljudskih prava ne smatra shodnim stati u obranu svoje kolegice'', navodi HRS dodajući kako je Lujanović, koja je u više navrata pisala i obrađivala problematiku zločina Armije BiH, radila poštujući maksimalno sve postulate novinarske struke.
''Očigledno, u BiH mora postojati selektivna istina i teme koje se ne smiju obrađivati, a oni koji bi se usudili o nekim temama i pisati, moraju to činiti po unaprijed definiranim istinama, napisanima u tko zna kojim uredima u Sarajevu'', navodi se.
HRS dodaje kako se ''u tom svjetlu treba gledati i izostanak bilo kakve reakcije od strane udruženja za zaštitu novinarske struke, udruženja za slobodu govora, međunarodnih institucija i dr''.
''Svi su oni financirani kako bi promovirali i propagirali selektivnu istinu i, očigledno, dobro rade svoj posao'', navodi HRS.
''Odjel za medije Glavnoga vijeća HNS-a izražava podršku kako gospođi Lujanović, tako i svim novinarima i novinarkama, kao i općenito svim javnim djelatnicima u BiH koji su izloženi govoru mržnje, pritiscima i prijetnjama bilo koje vrste zbog toga što savjesno i odgovorno obavljaju svoj posao. Svaki javni djelatnik, kao i svaka osoba koja se bavi javnim poslovima i javno istupa može i treba biti predmet javnih reakcija i prosudbi njenoga djelovanja, ali nitko, pri tom, nema pravo javno koristiti govor mržnje te prijetiti nasiljem bilo kome'', navodi se u HNS-ovom priopćenju za javnost.
Dodaje se kako je sloboda govora jedno od temeljnih ljudskih prava, a slobodni mediji neizostavan korektiv svih oblika društvene devijantnosti i sredstvo izgradnje društvenog povjerenja i solidarnosti.
Navodeći kako je za svako demokratsko društvo podjednako je štetno kako ograničavati medijske slobode, napadati novinare i prijetiti im, tako i zloupotrebljavati medije i u ime novinarskih i medijskih sloboda širiti govor mržnje u javnom prostoru, pozvali su mjerodavna državna tijela i službe da poduzmu zakonom propisane mjere kako bi se ograničio i suzbio govor mržnje na društvenim mrežama i u bh. medijima.
Podršku novinarki uputila je i Hrvatska republikanska stranka.
''Smatramo sramotnim kako niti jedna od nevladinih udruga i institucija koje se bave zaštitom slobode izražavanja i zaštite slobode, prava i odgovornosti novinara, kao i zaštite ljudskih prava ne smatra shodnim stati u obranu svoje kolegice'', navodi HRS dodajući kako je Lujanović, koja je u više navrata pisala i obrađivala problematiku zločina Armije BiH, radila poštujući maksimalno sve postulate novinarske struke.
''Očigledno, u BiH mora postojati selektivna istina i teme koje se ne smiju obrađivati, a oni koji bi se usudili o nekim temama i pisati, moraju to činiti po unaprijed definiranim istinama, napisanima u tko zna kojim uredima u Sarajevu'', navodi se.
HRS dodaje kako se ''u tom svjetlu treba gledati i izostanak bilo kakve reakcije od strane udruženja za zaštitu novinarske struke, udruženja za slobodu govora, međunarodnih institucija i dr''.
''Svi su oni financirani kako bi promovirali i propagirali selektivnu istinu i, očigledno, dobro rade svoj posao'', navodi HRS.
