Razvijene nacije će plaćati 300 milijardi dolara godišnje do 2035. kako bi pomogle siromašnijim zemljama u borbi s klimatskim promjenama, prema novom nacrtu sporazuma s UN-ovih klimatskih pregovora, nakon što je raniji ciljani iznos od 250 milijardi dolara odbačen.
Klimatska konferencija COP29 u glavnom gradu Azerbajdžana Bakuu trebala je završiti u petak, no produžila se jer pregovarači iz gotovo 200 zemalja nisu uspjeli postići konsenzus o klimatskom financijskom planu za sljedeće desetljeće.
U jednom trenutku su se delegati iz siromašnijih i manjih otočkih nacija udaljili s pregovora, frustrirani zbog onoga što su nazvali manjkom inkluzije, te zbog toga što su zemlje proizvođačice fosilnih goriva pokušale razvodniti aspekte sporazuma.
Samit je ušao u srž problema raspravom o financijskoj odgovornosti industrijskih zemalja, čije je povijesno korištenje fosilnih goriva uzrokovalo najveći dio emisija stakleničkih plinova, koje bi trebale kompenzirati drugima za štetu uzrokovanu klimatskim promjenama.
Također su na vidjelo izišle podjele između bogatih vlada koje su ograničene domaćim proračunima i nacija u razvoju koje se bore s troškovima uzrokovanim sve gorim olujama, poplavama i kišama. Zamjenik premijera Fidžija Biman Prasad rekao je Reutersu da je optimističan radi mogućeg sporazuma u Bakuu. "Kad se radi o novcu, uvijek je kontroverzno, no očekujem dogovor večeras", rekao je.
Prethodni prijedlog od 250 milijardi dolara koje je predložilo azerbajdžansko predsjedništvo COP29 odbile su siromašnije zemlje kao nedostatan, te su upozorile da bi slab sporazum opstruirao njihovu sposobnost postavljanja ambicioznijih ciljeva za smanjenje stakleničkih plinova.
Klimatska konferencija COP29 u glavnom gradu Azerbajdžana Bakuu trebala je završiti u petak, no produžila se jer pregovarači iz gotovo 200 zemalja nisu uspjeli postići konsenzus o klimatskom financijskom planu za sljedeće desetljeće.
U jednom trenutku su se delegati iz siromašnijih i manjih otočkih nacija udaljili s pregovora, frustrirani zbog onoga što su nazvali manjkom inkluzije, te zbog toga što su zemlje proizvođačice fosilnih goriva pokušale razvodniti aspekte sporazuma.
Samit je ušao u srž problema raspravom o financijskoj odgovornosti industrijskih zemalja, čije je povijesno korištenje fosilnih goriva uzrokovalo najveći dio emisija stakleničkih plinova, koje bi trebale kompenzirati drugima za štetu uzrokovanu klimatskim promjenama.
Također su na vidjelo izišle podjele između bogatih vlada koje su ograničene domaćim proračunima i nacija u razvoju koje se bore s troškovima uzrokovanim sve gorim olujama, poplavama i kišama. Zamjenik premijera Fidžija Biman Prasad rekao je Reutersu da je optimističan radi mogućeg sporazuma u Bakuu. "Kad se radi o novcu, uvijek je kontroverzno, no očekujem dogovor večeras", rekao je.
Prethodni prijedlog od 250 milijardi dolara koje je predložilo azerbajdžansko predsjedništvo COP29 odbile su siromašnije zemlje kao nedostatan, te su upozorile da bi slab sporazum opstruirao njihovu sposobnost postavljanja ambicioznijih ciljeva za smanjenje stakleničkih plinova.
