Podaci Nacionalne uprave za ocean i atmosferu (NOAA) pokazuju da je prema klimatskoj evidenciji čuvanoj 141 godinu, prosječna temperatura kopnene i morske površine koja je u prosjeku bila u 20. stoljeću, u prosincu ove godine premašena za 1,14 stupanj.
Zbog emisije stakleničkih plinova nastalih kao posljedica ljudskih aktivnosti, Zemlja je jedan stupanj toplija nego u predindustrijsko doba, što ima razorne posljedice diljem svijeta među kojima su požari u Australiji i Americi.
Najveći porast temperature u svijetu zabilježen je u istočnim dijelovima Rusije, Skandinavije i Kanade. Navedeno je da je temperatura u prosincu bila pet stupnjeva iznad prosjeka.
Iznad prosječna temperatura izmjerena je u Arktičkom moru i Antarktiku. Znanstvenici u Nacionalnim informativnim centrima za životnu sredinu ujedinjeni su u mišljenju da će 2020. godina biti među pet najtoplijih u evidenciji.
Zbog emisije stakleničkih plinova nastalih kao posljedica ljudskih aktivnosti, Zemlja je jedan stupanj toplija nego u predindustrijsko doba, što ima razorne posljedice diljem svijeta među kojima su požari u Australiji i Americi.
Najveći porast temperature u svijetu zabilježen je u istočnim dijelovima Rusije, Skandinavije i Kanade. Navedeno je da je temperatura u prosincu bila pet stupnjeva iznad prosjeka.
Iznad prosječna temperatura izmjerena je u Arktičkom moru i Antarktiku. Znanstvenici u Nacionalnim informativnim centrima za životnu sredinu ujedinjeni su u mišljenju da će 2020. godina biti među pet najtoplijih u evidenciji.
