Proces čuvanja sjemena počinje od berbe ploda paradajza. Saznajte kada je pravo vrijeme za berbu u ove svrhe, kao i kako uz pomoć fermentacije možete da sačuvate sjeme paradajza.
Kada uzgajate paradajz, sjeme određene sorte će se razviti u biljku na temelju toga što je oprašilo cvijet matične biljke.
Ako su pčele oprašivači, pojedine sorte će razviti sjeme matične biljke, ali moguće je i da se međusobno (unakrsno) opraše, te da se ne dobije 100 posto identična matična biljka.
Ukus sorte ploda
Sam plod će imati izgled i ukus sorte koju ste posadili, ali sjemenke unutar ploda sada možda imaju osobine druge vrste. Tako se prirodnim putem prave hibridne vrste tijekom više generacija biljaka.
Ukoliko želite sjeme matične biljke, preporuka je da se na određenoj lokaciji njeguje samo jedna sorta paradajza. Tako ćete pojačati genetiku te sorte, a vremenom će se bolje prilagoditi vašoj specifičnoj klimi.
Za sjeme izaberite samo najbolje, najveće i najupečatljivije plodove paradajza. Obilježite ih komadom kanapa, koji ćete vezati oko grane pored tog ploda. Nemojte da ga berete odmah, jer želite da dostigne punu zrelost, odnosno treba da postane malo prezreo i mekan.
Fermentacija sjemena paradajza
Fermentacija je proces koji služi da bi se sjeme oslobodilo pulpe koja je oko njega. Svaka sorta paradajza treba sama da se fermentira, bez miješanja sa sjemenom drugih sorti.
Proces počinje temeljnim pranjem paradajza, kako bi se uklonile nečistoće sa vanjske strane ploda. Ovo smanjuje šanse da bakterije, koje se prenose zemljom, zaraze sjeme. Ako su plodovi postali veoma mekani, pripazite tokom pranja da vam ne puknu.
Zatim, paradajz presijecite na pola ili na četvrtine. Rukom istisnite sjeme i pulpu u posudu. Žrtvujte nekoliko paradajza da biste iscijedili sok. Ovaj sok će da ubrza proces fermentacije.
Sve to stavite u teglu. U idealnom slučaju, u tegli treba da bude dovoljno soka kako bi se pulpa odvojila od sjemena. Ako nema dovoljno soka nemojte da dodajete vodu, jer ćete razrjeđivanjem soka zapravo usporiti proces fermentacije.
Obavezno otvorite teglu barem jednom dnevno da biste pustili da izađu plinovi. Ovaj proces može trajati od tri do tjedan dana.
Na kraju fermentacije dodajte tri puta veću količinu vode, promućkajte i pustite da odstoji sat vremena. Izbacite pulpu i kašastu vodu, dodajte još vode, opet promućkajte, pustite da se slegne sjeme i ponovo prospite ono sa vrha.
Na kraju sjeme operite u cjediljci i pustite da se osuši.
Agrosavjet
Kada uzgajate paradajz, sjeme određene sorte će se razviti u biljku na temelju toga što je oprašilo cvijet matične biljke.
Ako su pčele oprašivači, pojedine sorte će razviti sjeme matične biljke, ali moguće je i da se međusobno (unakrsno) opraše, te da se ne dobije 100 posto identična matična biljka.
Ukus sorte ploda
Sam plod će imati izgled i ukus sorte koju ste posadili, ali sjemenke unutar ploda sada možda imaju osobine druge vrste. Tako se prirodnim putem prave hibridne vrste tijekom više generacija biljaka.
Ukoliko želite sjeme matične biljke, preporuka je da se na određenoj lokaciji njeguje samo jedna sorta paradajza. Tako ćete pojačati genetiku te sorte, a vremenom će se bolje prilagoditi vašoj specifičnoj klimi.
Za sjeme izaberite samo najbolje, najveće i najupečatljivije plodove paradajza. Obilježite ih komadom kanapa, koji ćete vezati oko grane pored tog ploda. Nemojte da ga berete odmah, jer želite da dostigne punu zrelost, odnosno treba da postane malo prezreo i mekan.
Fermentacija sjemena paradajza
Fermentacija je proces koji služi da bi se sjeme oslobodilo pulpe koja je oko njega. Svaka sorta paradajza treba sama da se fermentira, bez miješanja sa sjemenom drugih sorti.
Proces počinje temeljnim pranjem paradajza, kako bi se uklonile nečistoće sa vanjske strane ploda. Ovo smanjuje šanse da bakterije, koje se prenose zemljom, zaraze sjeme. Ako su plodovi postali veoma mekani, pripazite tokom pranja da vam ne puknu.
Zatim, paradajz presijecite na pola ili na četvrtine. Rukom istisnite sjeme i pulpu u posudu. Žrtvujte nekoliko paradajza da biste iscijedili sok. Ovaj sok će da ubrza proces fermentacije.
Sve to stavite u teglu. U idealnom slučaju, u tegli treba da bude dovoljno soka kako bi se pulpa odvojila od sjemena. Ako nema dovoljno soka nemojte da dodajete vodu, jer ćete razrjeđivanjem soka zapravo usporiti proces fermentacije.
Obavezno otvorite teglu barem jednom dnevno da biste pustili da izađu plinovi. Ovaj proces može trajati od tri do tjedan dana.
Na kraju fermentacije dodajte tri puta veću količinu vode, promućkajte i pustite da odstoji sat vremena. Izbacite pulpu i kašastu vodu, dodajte još vode, opet promućkajte, pustite da se slegne sjeme i ponovo prospite ono sa vrha.
Na kraju sjeme operite u cjediljci i pustite da se osuši.
Agrosavjet
