Drvo, kamen, voće, povrće samo su neki od proizvoda koje BiH uvozi u velikim količinama iako sve to ima u domaćoj ponudi. Najbolji primjer za to je voda, kojom je BiH najbogatija u regiji i među vodećim državama je u svijetu po količinama i čistoći vode.
Bosna i Hercegovina je na uvoz vode za 11 mjeseci ove godine potrošila je više od 210 milijuna maraka, čime smo srušili dosadašnje višegodišnje rekorde, pokazuju podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UNO).
Velike brojke uvoza vode u BiH iz godine u godinu rastu. Prema podacima UNO BiH, najviše vode smo uvezli iz Srbije, 29 milijuna litara.
Ekonomski analitičar Igor Gavran, kaže da je osim vodom naše tržište preplavljeno uvoznim kamenonom, voćem i povrćem, mlijekom, pivom pa čak i drvetom, a sve najbrojane artikle imamo dovoljno i u našoj zemlji.
– Najznačajniju ulogu u smanjinvanju uvoza može odigrati država, ali i potrošači. Država bi trebala izdvojiti više novca za poticaje domaćim proizvođačima, a potrošačitrebajz izbjegavati kupovinu stranih proizvoda i da kupovati domaće – kaže Gavran.
Voda se prodaje u maloprodaji i ugostiteljstvu i ako potrošač inzistira pri kupnji domaće vodu, ili ako je nema neće kupiti uvoznu i vremenom bi to prešlo u naviku ljudima, naglašava Gavran i pojašnjava:
– Koliko god bi država davala poticaja domaćim proizvođačima sve to ne bi bilo dovoljno, ako građani kupuju uvoznu vodu. Realno u BiH imamo domaću vodu koja je dostupna svugdje u državi. Država BiH mogla bi više uraditi na kontroli kvalitete uvozne, poslije nedavnog skandala koji još nije razjašnjen da smo kupovali vodu u kojoj je bilo bakterija, a nisu otkrili koja je voda bila u pitanju, tko je tu koga potplatio i zbog čije korupcije je građanima u BiH ugroženo zdavlje. Pošto se nije znalo koja je voda neispravna, nije mi jasno zašto proizvođači vode čija je voda bila ispravna nisu tužili konkurenciju čija voda je sadržavala bakterije, jer i oni su izgubili na prodaji svoje vode. Potrošač ako ne zna koja je ispravna, a koja neispravna voda neće kupiti ni jednu!
Prema riječima Igora Gavrana, iako konstantna marketinška kampanja, promocija i kanali prodaje olakšavaju plasman uvozne vode, ipak je relativno jednostavno smanjiti uvoz, ako građani shvate kako kupovinom domaće vode pomažu i samim sebi, a ne gube ništa na kvaliteti.
Za 11 mjeseci 2022. godine u Bosnu i Hercegovinu je najviše uvezeno proizvoda iz Hrvatske, dok ih je najviše izvezeno u Njemačku, pokazuju podaci UNO BiH.
Kako se navodi u ovim podacima, za 11 mjeseci ove godine iz Bosne i Hercegovine je izvezeno proizvoda u vrijednosti nešto više od 17 milijardi KM. U istom razdoblju je u BiH uvezeno svih vrsta robe i proizvoda u iznosu od 29,1 milijardu KM, što znači da je uvoz veći od izvoza za 12 milijardi maraka.
Za 11 mjeseci ove godine na uvoz mlijeka i mlječnih prerađevina potrošeno je 182,4 milijuna maraka. Uvezli smo plemenitih metala zlata, srebra, platine u vrijednosti 37,7 milijuna maraka. Na markirane vrijedne ručne i džepne satove potrošeno je 13 milijuna maraka, podaci su UNO.
I Na kraju na desetke milijuna maraka za 11 mjeseci ove godine potrošeno je skupe automobile Mercedes, Bently, Ferrari, Lamborgini, Porsche, Rolls Royce… Ove skupe automobile najviše su kupovali građani Sarajeva, Mostara, Travnika i Živinica.
Faktor.ba
Bosna i Hercegovina je na uvoz vode za 11 mjeseci ove godine potrošila je više od 210 milijuna maraka, čime smo srušili dosadašnje višegodišnje rekorde, pokazuju podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UNO).
Velike brojke uvoza vode u BiH iz godine u godinu rastu. Prema podacima UNO BiH, najviše vode smo uvezli iz Srbije, 29 milijuna litara.
Ekonomski analitičar Igor Gavran, kaže da je osim vodom naše tržište preplavljeno uvoznim kamenonom, voćem i povrćem, mlijekom, pivom pa čak i drvetom, a sve najbrojane artikle imamo dovoljno i u našoj zemlji.
– Najznačajniju ulogu u smanjinvanju uvoza može odigrati država, ali i potrošači. Država bi trebala izdvojiti više novca za poticaje domaćim proizvođačima, a potrošačitrebajz izbjegavati kupovinu stranih proizvoda i da kupovati domaće – kaže Gavran.
Voda se prodaje u maloprodaji i ugostiteljstvu i ako potrošač inzistira pri kupnji domaće vodu, ili ako je nema neće kupiti uvoznu i vremenom bi to prešlo u naviku ljudima, naglašava Gavran i pojašnjava:
– Koliko god bi država davala poticaja domaćim proizvođačima sve to ne bi bilo dovoljno, ako građani kupuju uvoznu vodu. Realno u BiH imamo domaću vodu koja je dostupna svugdje u državi. Država BiH mogla bi više uraditi na kontroli kvalitete uvozne, poslije nedavnog skandala koji još nije razjašnjen da smo kupovali vodu u kojoj je bilo bakterija, a nisu otkrili koja je voda bila u pitanju, tko je tu koga potplatio i zbog čije korupcije je građanima u BiH ugroženo zdavlje. Pošto se nije znalo koja je voda neispravna, nije mi jasno zašto proizvođači vode čija je voda bila ispravna nisu tužili konkurenciju čija voda je sadržavala bakterije, jer i oni su izgubili na prodaji svoje vode. Potrošač ako ne zna koja je ispravna, a koja neispravna voda neće kupiti ni jednu!
Prema riječima Igora Gavrana, iako konstantna marketinška kampanja, promocija i kanali prodaje olakšavaju plasman uvozne vode, ipak je relativno jednostavno smanjiti uvoz, ako građani shvate kako kupovinom domaće vode pomažu i samim sebi, a ne gube ništa na kvaliteti.
Za 11 mjeseci 2022. godine u Bosnu i Hercegovinu je najviše uvezeno proizvoda iz Hrvatske, dok ih je najviše izvezeno u Njemačku, pokazuju podaci UNO BiH.
Kako se navodi u ovim podacima, za 11 mjeseci ove godine iz Bosne i Hercegovine je izvezeno proizvoda u vrijednosti nešto više od 17 milijardi KM. U istom razdoblju je u BiH uvezeno svih vrsta robe i proizvoda u iznosu od 29,1 milijardu KM, što znači da je uvoz veći od izvoza za 12 milijardi maraka.
Za 11 mjeseci ove godine na uvoz mlijeka i mlječnih prerađevina potrošeno je 182,4 milijuna maraka. Uvezli smo plemenitih metala zlata, srebra, platine u vrijednosti 37,7 milijuna maraka. Na markirane vrijedne ručne i džepne satove potrošeno je 13 milijuna maraka, podaci su UNO.
I Na kraju na desetke milijuna maraka za 11 mjeseci ove godine potrošeno je skupe automobile Mercedes, Bently, Ferrari, Lamborgini, Porsche, Rolls Royce… Ove skupe automobile najviše su kupovali građani Sarajeva, Mostara, Travnika i Živinica.
Faktor.ba
