Prema posljednjim statističkim podatcima, u BiH je više od pola milijuna nezaposlenih, a samo u posljednjih 15 godina taj broj je porastao za 130.000. Zbog prevelikih nameta, tvrtke se gase, proizvodnja je na koljenima, a strani investitori radije biraju susjedne zemlje.
Jedan, vjerojatno i najveći razlog ovakvog stanja se krije u činjenici da je BiH zemlja u kojoj se plaćaju najviši doprinosi na plaće, dok smo s druge strane, da apsurd bude veći, zemlja s najmanjim porezima na luksuz. Primjera radi, djelatnik koji radi u proizvodnji u BiH na 500 maraka plaće mora izdvojiti 350 maraka državi za doprinose.
Da je ovakvo stanje neodrživo, sindikat u Federaciji BiH upozorava već godinama, međutim tek su sada naišli na razumijevanje pojedinaca iz vlasti u ovom bh. entitetu.
Narodna stranka Radom za boljitak na čelu s federalnim ministrom za poljoprivredu Jerkom Ivankovićem Lijanovićem nudi zakonsko riješenje za izlazak iz krize u koju je zapala BiH, te smatraju da bi primjenom novog zakona kroz iduće četiri godine 100.000 ljudi u ovoj zemlji dobilo radno mjesto.
Novi zakon pred zastupnicima
Naime, ovaj tjedan će se pred zastupnicima PD Parlamenta FBiH naći Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima na plaće koji predviđa enormno smanjenje plaćanja doprinosa za radnike u proizvodnom sektoru (poljoprivreda, lov i šumarstvo, ribarstvo, rudarstvo i vađenje rude, prerađivačka industrija, građevinarstvo, djelatnosti domaćinstva).
Ukratko rečeno, umjesto dosadašnjih 68 posto, djelatnik u proizvodnji bi zaživljavanjem ovog zakona plaćao simboličnih 1 posto za doprinose.
“Obveznici doprinosa oslobađaju se obveze uplate doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje iz člana 10. Zakona o doprinosima, uz obvezu uplate 1% samo za osnovno zdravstveno osiguranje na neto iznos do 1000,00 KM. Izuzetno, od prethodnog stava, obveznici doprinosa u proizvodnom sektoru iz stava 1. ovog člana koji vrše isplatu plaće u neto iznosu većem od 1000,00 KM obvezuju se na uplatu doprinosa primjenom člana 10. Zakona o doprinosima”, navodi se u spomenutom zakonu.
Važno je naglasiti kako bi radnici koji imaju plaću iznad 1000 KM pune doprinose plaćali samo na onaj iznos iznad 1000 KM. Primjerice, ako netko ima plaću 1500 KM pune doprinose bi plaćao samo na 500 KM, dok bi na 1000 KM plaćao simboličnih 1 posto.
Na ovaj način bi se, smatraju predlagači zakona, u velikoj mjeri rasteretio proizvodni sektor, te bi se omogućilo širenje tvrtki, dodatno zapošljavanje, povećanje plaća djelatnicima i konkurentnost naših domaćih tvrtki na drugim tržištima.
Privlačenje investitora
Nije zanemariva ni činjenica da bi se usvajanjem zakona privukao velik broj stranih investitora koji bi svoje pogone otvorili u BiH. Naime, prema riječima predsjednika Sindikata PP DIVUT Mehmedom Avdagićem koji ima više od 30.000 članova najveći broj stranih investitora od ulaganja u BiH odustaje upravo zbog enormno velikih nameta.
“Smatram da ćemo ovim zakonom najprije održati broj zaposlenih, a zatim omogućiti domaćim tvrtkama da rade na razvojnim programima. Također, smatramo da će i socijalna politika dobiti više jer će se moći više ljudi zapošljavati budući da se proizvodnja više neće gušiti nego će se razvijati”, smatra Avdagić dodavši kako ovaj zakon ima punu potporu sindikata na čijem je on čelu.
Da je svaki poticaj za smanjenje doprinosa u proizvodnji dobrodošao, potvrdili su i iz Aluminija d.o.o. jedne od najvećih prerađivačkih tvrtki u Hercegovini.
“Kao najveći bh. izvoznik, pozdravljamo svaki državni poticaj za smanjenje doprinosa u proizvodnji, odnosno za rasterećenje industrije i gospodarstva u cjelini”, naveli su iz Ureda za odnose s javnošću Aluminija d.o.o. Ipak konkretni zakon nisu mogli komentirati budući da sa sadržajem istoga nisu upoznati.
Porez na luksuz
Budući da bi se na ovaj način smanjila sredstva u Zavodu MIO, novi zakon predlaže oporezivanje toplog obroka i prijevoza u neproizvodnom sektoru, odnosno administraciji.
“Mi smo opredjeljenja da dugoročno fondove MIO ne treba puniti iz opterećenja na plaće teško zarađene u radu nego iz poreza na luksuz, jer nažalost mi u BiH imamo najmanje poreze na luksuz u regiji, a najveće doprinose na plaće. S obzirom da je raspodjela poreza u nadležnosti državne Vlade, mi trenutačno nismo mogli raditi izmijene tih zakona, ali smo u okvirima nadležnosti u FBiH to riješili na način da topli obrok i prijevoz u neproizvodnom sektoru koji u ovom trenutku nije opterećen doprinosima počne podlijegati kao što je to slučaj u RS-u već neko vrijeme, a taj način bi uspostavili ravnotežu da ne dođe do ugrožavanja fondova”, kaže ministar Ivanković Lijanović.
Ipak, konačna odluka o zakonu, a time i jednim dijelom odgovornost za napredak Bosne i Hercegovine i razvijanje industrije, te suzbijanje bijele kuge i odseljavanja mladih ljudi iz BiH je na zastupnicima pred kojima će se u srijedu i četvrtak naći ovo zakonsko rješenje.
Večernji list
Jedan, vjerojatno i najveći razlog ovakvog stanja se krije u činjenici da je BiH zemlja u kojoj se plaćaju najviši doprinosi na plaće, dok smo s druge strane, da apsurd bude veći, zemlja s najmanjim porezima na luksuz. Primjera radi, djelatnik koji radi u proizvodnji u BiH na 500 maraka plaće mora izdvojiti 350 maraka državi za doprinose.
Da je ovakvo stanje neodrživo, sindikat u Federaciji BiH upozorava već godinama, međutim tek su sada naišli na razumijevanje pojedinaca iz vlasti u ovom bh. entitetu.
Narodna stranka Radom za boljitak na čelu s federalnim ministrom za poljoprivredu Jerkom Ivankovićem Lijanovićem nudi zakonsko riješenje za izlazak iz krize u koju je zapala BiH, te smatraju da bi primjenom novog zakona kroz iduće četiri godine 100.000 ljudi u ovoj zemlji dobilo radno mjesto.
Novi zakon pred zastupnicima
Naime, ovaj tjedan će se pred zastupnicima PD Parlamenta FBiH naći Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima na plaće koji predviđa enormno smanjenje plaćanja doprinosa za radnike u proizvodnom sektoru (poljoprivreda, lov i šumarstvo, ribarstvo, rudarstvo i vađenje rude, prerađivačka industrija, građevinarstvo, djelatnosti domaćinstva).
Ukratko rečeno, umjesto dosadašnjih 68 posto, djelatnik u proizvodnji bi zaživljavanjem ovog zakona plaćao simboličnih 1 posto za doprinose.
“Obveznici doprinosa oslobađaju se obveze uplate doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje iz člana 10. Zakona o doprinosima, uz obvezu uplate 1% samo za osnovno zdravstveno osiguranje na neto iznos do 1000,00 KM. Izuzetno, od prethodnog stava, obveznici doprinosa u proizvodnom sektoru iz stava 1. ovog člana koji vrše isplatu plaće u neto iznosu većem od 1000,00 KM obvezuju se na uplatu doprinosa primjenom člana 10. Zakona o doprinosima”, navodi se u spomenutom zakonu.
Važno je naglasiti kako bi radnici koji imaju plaću iznad 1000 KM pune doprinose plaćali samo na onaj iznos iznad 1000 KM. Primjerice, ako netko ima plaću 1500 KM pune doprinose bi plaćao samo na 500 KM, dok bi na 1000 KM plaćao simboličnih 1 posto.
Na ovaj način bi se, smatraju predlagači zakona, u velikoj mjeri rasteretio proizvodni sektor, te bi se omogućilo širenje tvrtki, dodatno zapošljavanje, povećanje plaća djelatnicima i konkurentnost naših domaćih tvrtki na drugim tržištima.
Privlačenje investitora
Nije zanemariva ni činjenica da bi se usvajanjem zakona privukao velik broj stranih investitora koji bi svoje pogone otvorili u BiH. Naime, prema riječima predsjednika Sindikata PP DIVUT Mehmedom Avdagićem koji ima više od 30.000 članova najveći broj stranih investitora od ulaganja u BiH odustaje upravo zbog enormno velikih nameta.
“Smatram da ćemo ovim zakonom najprije održati broj zaposlenih, a zatim omogućiti domaćim tvrtkama da rade na razvojnim programima. Također, smatramo da će i socijalna politika dobiti više jer će se moći više ljudi zapošljavati budući da se proizvodnja više neće gušiti nego će se razvijati”, smatra Avdagić dodavši kako ovaj zakon ima punu potporu sindikata na čijem je on čelu.
Da je svaki poticaj za smanjenje doprinosa u proizvodnji dobrodošao, potvrdili su i iz Aluminija d.o.o. jedne od najvećih prerađivačkih tvrtki u Hercegovini.
“Kao najveći bh. izvoznik, pozdravljamo svaki državni poticaj za smanjenje doprinosa u proizvodnji, odnosno za rasterećenje industrije i gospodarstva u cjelini”, naveli su iz Ureda za odnose s javnošću Aluminija d.o.o. Ipak konkretni zakon nisu mogli komentirati budući da sa sadržajem istoga nisu upoznati.
Porez na luksuz
Budući da bi se na ovaj način smanjila sredstva u Zavodu MIO, novi zakon predlaže oporezivanje toplog obroka i prijevoza u neproizvodnom sektoru, odnosno administraciji.
“Mi smo opredjeljenja da dugoročno fondove MIO ne treba puniti iz opterećenja na plaće teško zarađene u radu nego iz poreza na luksuz, jer nažalost mi u BiH imamo najmanje poreze na luksuz u regiji, a najveće doprinose na plaće. S obzirom da je raspodjela poreza u nadležnosti državne Vlade, mi trenutačno nismo mogli raditi izmijene tih zakona, ali smo u okvirima nadležnosti u FBiH to riješili na način da topli obrok i prijevoz u neproizvodnom sektoru koji u ovom trenutku nije opterećen doprinosima počne podlijegati kao što je to slučaj u RS-u već neko vrijeme, a taj način bi uspostavili ravnotežu da ne dođe do ugrožavanja fondova”, kaže ministar Ivanković Lijanović.
Ipak, konačna odluka o zakonu, a time i jednim dijelom odgovornost za napredak Bosne i Hercegovine i razvijanje industrije, te suzbijanje bijele kuge i odseljavanja mladih ljudi iz BiH je na zastupnicima pred kojima će se u srijedu i četvrtak naći ovo zakonsko rješenje.
Večernji list
