Kaka su astronauti Apolla 14 ponijeli kamenje s Mjeseca i donijeli ga na Zemlju, možda su pritom na naš planet vratili i najstariji dio našeg planetarnog doma, piše New Scientist.
Komad granita koji je pronađen na Mjesecu mogao bi biti prvi dokaz da se kamenje sa Zemlje može otkrhnuti i završiti negdje drugdje u svemiru. Taj komad stijene također bi mogao biti jedna od najstarijih stijena s našeg planeta koju smo do sada pronašli, i na Zemlji i u svemiru.
Stijene koje neki drugi objekt izbaci s Mjeseca svako malo završe na Zemlji u obliku meteorita, stoga je logično da bi trebalo vrijediti i obrnuto.
"Zemlju su pogodili mnogi veliki objekti i moguće je da su prilikom udara izbacili materijal dovoljno daleko da je uspio pobjeći Zemljinoj gravitaciji i stići do Mjeseca", rekao je astrofizičar William Bottke s instituta Southwest Research Institute u Coloradu.
Jeremy Bellucci, iz švedskog Prirodoslovnog muzeja, i njegovi kolege pronašli su jedan takav objekt, sićušni komad granita koji se nalazio u kamenu s Mjeseca koji su donijeli NASA-ini astronauti iz misije Apollo 14.
Znanstvenici su analizirali kemijska i fizička svojstva kristala cirkona u komadu granita kako bi utvrdili kako su nastali. Otkrili su da su se kristali formirali u okruženju puno bogatijem kisikom od Mjeseca i na neuobičajeno niskim temperaturama te visokim tlakovima za Mjesec.
"Da bi se mogao formirati na Mjesecu, morao se nalaziti na dubini od 167 kilometara", rekao je Bellucci. "Čak i udar nekog jako masivnog tijela u Mjesečevu površinu, ne bi mogao iz te dubine izbaciti stijenu u svemir", dodao je.
Mada je moguće da se stijena formirala na Mjesecu pod vrlo neobičnim okolnostima, najjednostavnije objašnjenje, smatra Bellucci, bilo bi da je kamen došao sa Zemlje jer je po sastavu vrlo sličan kamenju koje se formira u magmi na našem planetu.
Budući da je ovaj meteorit sa Zemlje nastao jako davno, vjerojatno prije četiri milijarde godina, moglo bi se raditi o jednoj od najstarijih stijena našeg planeta koje smo do sada pronašli te bi nam ovo otkriće moglo pokazati kako je izgledala površina Zemlje vrlo brzo nakon njenog nastanka, prije nekih 4.5 milijardi godina. Mjesec se mnogo manje promijenio nakon svog nastanka, za razliku od Zemlje te je zapravo savršeno mjesto za pohranjivanje vremenske kapsule iz prvih godina života našeg planeta.
Komad granita koji je pronađen na Mjesecu mogao bi biti prvi dokaz da se kamenje sa Zemlje može otkrhnuti i završiti negdje drugdje u svemiru. Taj komad stijene također bi mogao biti jedna od najstarijih stijena s našeg planeta koju smo do sada pronašli, i na Zemlji i u svemiru.
Stijene koje neki drugi objekt izbaci s Mjeseca svako malo završe na Zemlji u obliku meteorita, stoga je logično da bi trebalo vrijediti i obrnuto.
"Zemlju su pogodili mnogi veliki objekti i moguće je da su prilikom udara izbacili materijal dovoljno daleko da je uspio pobjeći Zemljinoj gravitaciji i stići do Mjeseca", rekao je astrofizičar William Bottke s instituta Southwest Research Institute u Coloradu.
Jeremy Bellucci, iz švedskog Prirodoslovnog muzeja, i njegovi kolege pronašli su jedan takav objekt, sićušni komad granita koji se nalazio u kamenu s Mjeseca koji su donijeli NASA-ini astronauti iz misije Apollo 14.
Znanstvenici su analizirali kemijska i fizička svojstva kristala cirkona u komadu granita kako bi utvrdili kako su nastali. Otkrili su da su se kristali formirali u okruženju puno bogatijem kisikom od Mjeseca i na neuobičajeno niskim temperaturama te visokim tlakovima za Mjesec.
"Da bi se mogao formirati na Mjesecu, morao se nalaziti na dubini od 167 kilometara", rekao je Bellucci. "Čak i udar nekog jako masivnog tijela u Mjesečevu površinu, ne bi mogao iz te dubine izbaciti stijenu u svemir", dodao je.
Mada je moguće da se stijena formirala na Mjesecu pod vrlo neobičnim okolnostima, najjednostavnije objašnjenje, smatra Bellucci, bilo bi da je kamen došao sa Zemlje jer je po sastavu vrlo sličan kamenju koje se formira u magmi na našem planetu.
Budući da je ovaj meteorit sa Zemlje nastao jako davno, vjerojatno prije četiri milijarde godina, moglo bi se raditi o jednoj od najstarijih stijena našeg planeta koje smo do sada pronašli te bi nam ovo otkriće moglo pokazati kako je izgledala površina Zemlje vrlo brzo nakon njenog nastanka, prije nekih 4.5 milijardi godina. Mjesec se mnogo manje promijenio nakon svog nastanka, za razliku od Zemlje te je zapravo savršeno mjesto za pohranjivanje vremenske kapsule iz prvih godina života našeg planeta.
