Životni standard u Sloveniji ostao je od 1990. do danas najbolji među zemljama koje su nekad činile Jugoslaviju, pokazuje video koji kruži internetom, a prikazuje kretanje BDP-a (bruto domaći proizvod) po stanovniku za zemlje bivše Jugoslavije - Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju i Sloveniju za razdoblje od 1990. do 2020. S druge strane, te 1990. godine BiH se nalazila na posljednjem mjestu i, nažalost, na istom tom mjestu nalazi se i danas. Istina, u 30-godišnjem razdoblju u nekoliko navrata, kraj 90-ih i 2007. - 2010. godine, BiH se u penjala na ljestvici pa se, recimo, Crna Gora, Makedonija ili Srbija našla iza nje, ali taj uspon kratko je trajao. Posljednjih 10 godina čvrsto se držimo na posljednjem mjestu ljestvice, piše Večernji list BiH.
Hrvatska druga
Slovenija u posljednjih 30 godina čvrsto drži prvu poziciju pa se tako jedina od svih bivših zemalja po standardu može uspoređivati s “pravom” Europom. Do 1993. Hrvatska se nalazila na trećem mjestu, bolja je bila Srbija, i od tada hvataju zaostatak za Slovenijom.
Čvrsto drže drugu poziciju. I prošlogodišnji podaci europske statističke agencije Eurostat pokazuju da je Bosna i Hercegovina po blagostanju ponovno na samom europskom dnu, rame uz rame s Albanijom. I ranijih godina ovi parametri bili su na sličnoj razini, što znači da se BiH i dalje ne uspijeva popraviti u odnosu na ostale zemlje.
Što se tiče kupovne moći u proporciji s bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika, od BiH jedino lošije stoji Albanija, koja ima ovaj udio u visini od 31% europskog prosjeka. BiH ima 1% više.
Malo ispred BiH je Sjeverna Makedonija s 38%, zatim Srbija s 41%, Crna Gora s 50% te Bugarska s 53 i Turska sa 61% europskog prosjeka kupovne moći u odnosu na BDP. Podsjećanja radi, standardna definicija kupovne moći kaže da je to ekonomska sposobnost stanovništva da priušti kupnju robe i usluga. Osim izravne ekonomske moći, na kupovnu moć utječe i inflacija. Što je veća inflacija, kupovna moć je manja, a što je inflacija manja, kupovna moć je veća.
Budući da BiH nema značajne monetarne fluktuacije, osnovni uzrok loše kupovne moći opće je siromaštvo stanovništva. Ovaj parametar je izravno proporcionalan ekonomskoj moći zemlje i jedan je od najboljih indikatora stupnja siromaštva stanovništva određene zemlje.
Dramatične brojke
I glede potrošnje BiH je na samom europskom dnu, odmah iza Albanije. Naime, potrošnja u Albaniji na razini je od 40% u odnosu na europski prosjek, a BiH je bolja za 2%. Ispred BiH je Makedonija s 43%, slijede Srbija s 49%, Bugarska s 59%, Crna Gora s 60%, RH sa 66% te Mađarska sa 67%. Od zemalja regije, Slovenija, prema Eurostatu, ima najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći, koji iznosi 88% prosjeka EU, slijedi je RH sa 65%, a nakon nje tu je i Crna Gora s 50% prosjeka EU-a.
Dok razvijene zemlje imaju nevjerojatne gubitke u ekonomiji zbog pandemije koronavirusa, u BiH, koja je u vrhu zemalja po siromaštvu u Europi, posljedice će biti katastrofalne.
Procjena Svjetske banke u 2020. bila je da će oko 20% stanovništva u BiH do kraja godine biti ispod crte siromaštva, koja iznosi 270 KM za odraslu osobu, što donosi dramatične brojke. Više od 706.000 bh. građana ili svaki peti živjet će u bijedi.
Hrvatska druga
Slovenija u posljednjih 30 godina čvrsto drži prvu poziciju pa se tako jedina od svih bivših zemalja po standardu može uspoređivati s “pravom” Europom. Do 1993. Hrvatska se nalazila na trećem mjestu, bolja je bila Srbija, i od tada hvataju zaostatak za Slovenijom.
Čvrsto drže drugu poziciju. I prošlogodišnji podaci europske statističke agencije Eurostat pokazuju da je Bosna i Hercegovina po blagostanju ponovno na samom europskom dnu, rame uz rame s Albanijom. I ranijih godina ovi parametri bili su na sličnoj razini, što znači da se BiH i dalje ne uspijeva popraviti u odnosu na ostale zemlje.
Što se tiče kupovne moći u proporciji s bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika, od BiH jedino lošije stoji Albanija, koja ima ovaj udio u visini od 31% europskog prosjeka. BiH ima 1% više.
Malo ispred BiH je Sjeverna Makedonija s 38%, zatim Srbija s 41%, Crna Gora s 50% te Bugarska s 53 i Turska sa 61% europskog prosjeka kupovne moći u odnosu na BDP. Podsjećanja radi, standardna definicija kupovne moći kaže da je to ekonomska sposobnost stanovništva da priušti kupnju robe i usluga. Osim izravne ekonomske moći, na kupovnu moć utječe i inflacija. Što je veća inflacija, kupovna moć je manja, a što je inflacija manja, kupovna moć je veća.
Budući da BiH nema značajne monetarne fluktuacije, osnovni uzrok loše kupovne moći opće je siromaštvo stanovništva. Ovaj parametar je izravno proporcionalan ekonomskoj moći zemlje i jedan je od najboljih indikatora stupnja siromaštva stanovništva određene zemlje.
Dramatične brojke
I glede potrošnje BiH je na samom europskom dnu, odmah iza Albanije. Naime, potrošnja u Albaniji na razini je od 40% u odnosu na europski prosjek, a BiH je bolja za 2%. Ispred BiH je Makedonija s 43%, slijede Srbija s 49%, Bugarska s 59%, Crna Gora s 60%, RH sa 66% te Mađarska sa 67%. Od zemalja regije, Slovenija, prema Eurostatu, ima najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći, koji iznosi 88% prosjeka EU, slijedi je RH sa 65%, a nakon nje tu je i Crna Gora s 50% prosjeka EU-a.
Dok razvijene zemlje imaju nevjerojatne gubitke u ekonomiji zbog pandemije koronavirusa, u BiH, koja je u vrhu zemalja po siromaštvu u Europi, posljedice će biti katastrofalne.
Procjena Svjetske banke u 2020. bila je da će oko 20% stanovništva u BiH do kraja godine biti ispod crte siromaštva, koja iznosi 270 KM za odraslu osobu, što donosi dramatične brojke. Više od 706.000 bh. građana ili svaki peti živjet će u bijedi.
