Mrki medvjed skup je trofej, njegova cijena kreće se do 10.000 KM i to predstavlja ozbiljnu prijetnju da ova zvijer bude potpuno istrijebljena iz bh. šuma, piše Dnevni avaz istučući kako mrkom medvjedu prijeti istrebljenje iz bh. šuma.
U Fondu za zaštitu okoliša FBiH, kako je za Avaz rekao direktor Fuad Čibukčić, svjesni su koliko je situacija alarmantna te su odlučili zasukati rukave i učiniti sve što je potrebno da se mrki medvjed spasi i da se spriječi njegov potpuni nestanak s ovih prostora.
Emin Čerkez iz Fonda, jedan od nositelja projekta zaštite mrkog medvjeda, kaže da je u Unsko-sanskoj županiji i na području općine Pale-Prača uloženo oko 90.000 KM u infrastrukturu za hranjenje mrkog medvjeda.
''Analizom brojnog stanja ove životinje došli smo do alarmantnih podataka, odnosno do spoznaje da je mrki medvjed ugrožen. Dosta su tome kumovala i ratna događanja u BiH, jer je medvjed tada pobjegao s ovih prostora. Sada se lagano počeo vraćati u svoja prirodna staništa. Inače, radijus kretanja ove zvijeri je ogroman. Njihovo kretanje ne može se uokviriti i vezati za jedno područje kada oni u nekoliko dana prijeđu stotine kilometara'', kaže Čerkez.
Smanjenje prirodnog staništa i ilegalan lov radi mesa i krzna doveli su skoro do istrebljenja ove životinje.
Rezultati ovog projekta su u općini Pale-Prača, točnije na lokalitetu Bijelih Voda, već vidljivi. U istoimenom lovno-turističkom centru počeo se pojavljivati jedan medvjed kojeg je ''uhvatila'' i specijalna kamera.
Vlasnik centra Nedim Alagić kaže da najesen očekuje čopor.
''U suradnji s Fondom za zaštitu okoliša, ušli smo u ovu priču i sa zadovoljstvom možemo reći da je projekt zaživio. Mrki medvjed se mora spasiti'', ističe Alagić za Avaz.
Zaštita ne podrazumijeva samo zabranu lova već i osiguravanje adekvatnih hranilica za divljač.
U Banja Luci je lani održana dvodnevna radionica koja je okupila stručnjake za velike zvijeri, predstavnike vlasti, nevladin sektor, lovce, šumare, inspektore i međunarodne stručnjake, koji su postavili temelje dugoročnoj zaštiti ove vrste u Republici Srpskoj.
Radionica je organizirana nakon što je odstrijeljena ženka medvjeda u banjalučkom naselju Lazarevo. Na ovom skupu udareni su temelji za zaštitu medvjeda u budućnosti, odnosno definirani su daljnji koraci za efikasno upravljanje populacijom medvjeda u RS.
U Fondu za zaštitu okoliša FBiH, kako je za Avaz rekao direktor Fuad Čibukčić, svjesni su koliko je situacija alarmantna te su odlučili zasukati rukave i učiniti sve što je potrebno da se mrki medvjed spasi i da se spriječi njegov potpuni nestanak s ovih prostora.
Emin Čerkez iz Fonda, jedan od nositelja projekta zaštite mrkog medvjeda, kaže da je u Unsko-sanskoj županiji i na području općine Pale-Prača uloženo oko 90.000 KM u infrastrukturu za hranjenje mrkog medvjeda.
''Analizom brojnog stanja ove životinje došli smo do alarmantnih podataka, odnosno do spoznaje da je mrki medvjed ugrožen. Dosta su tome kumovala i ratna događanja u BiH, jer je medvjed tada pobjegao s ovih prostora. Sada se lagano počeo vraćati u svoja prirodna staništa. Inače, radijus kretanja ove zvijeri je ogroman. Njihovo kretanje ne može se uokviriti i vezati za jedno područje kada oni u nekoliko dana prijeđu stotine kilometara'', kaže Čerkez.
Smanjenje prirodnog staništa i ilegalan lov radi mesa i krzna doveli su skoro do istrebljenja ove životinje.
Rezultati ovog projekta su u općini Pale-Prača, točnije na lokalitetu Bijelih Voda, već vidljivi. U istoimenom lovno-turističkom centru počeo se pojavljivati jedan medvjed kojeg je ''uhvatila'' i specijalna kamera.
Vlasnik centra Nedim Alagić kaže da najesen očekuje čopor.
''U suradnji s Fondom za zaštitu okoliša, ušli smo u ovu priču i sa zadovoljstvom možemo reći da je projekt zaživio. Mrki medvjed se mora spasiti'', ističe Alagić za Avaz.
Zaštita ne podrazumijeva samo zabranu lova već i osiguravanje adekvatnih hranilica za divljač.
U Banja Luci je lani održana dvodnevna radionica koja je okupila stručnjake za velike zvijeri, predstavnike vlasti, nevladin sektor, lovce, šumare, inspektore i međunarodne stručnjake, koji su postavili temelje dugoročnoj zaštiti ove vrste u Republici Srpskoj.
Radionica je organizirana nakon što je odstrijeljena ženka medvjeda u banjalučkom naselju Lazarevo. Na ovom skupu udareni su temelji za zaštitu medvjeda u budućnosti, odnosno definirani su daljnji koraci za efikasno upravljanje populacijom medvjeda u RS.
