Molitvom za mrtve i odavanjem počasti ubijenim Židovima i svim drugim nevinim žrtvama Drugog svjetskog rata danas je u Židovskoj općini u Sarajevu obilježen 27. siječanj Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.
Šest milijuna Židova tragično je stradalo u tom ratu umirući u najstrašnijim mukama, spaljivani su u gasnim komorama u brojnim logorima od kojih je najstrašniji i najsmrtonosniji bio Auschwitz gdje ubijeno više od milijun ljudi, a ipak na početku suđenja zločincima to isprva nije nazivano genocidom.
Prvobitno se na suđenjima govorilo o zločinu protiv čovječnosti, a tek je 1948. godine Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila Konvenciju o genocidu, dok je 2005. godine usvojena rezolucija o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta koji se obilježava 27. siječnja na dan oslobađanja Auschwitza 1945. godine.
Tada je rečeno "nikad više tako nešto", ali takvo nešto ponovilo se u XX stoljeću nakon holokausta bili su to genocidi u Kambodži, Ruandi, ali i Bosni i Hercegovini.
Predsjednik Židovske zajednice u BiH Jakob Finci podsjetio je da je namjera bila uništiti Židove, riječ holokaust se odnosi na masovno ubojstvo i radi se o najstrašnijem zločinu jer oni koji su na vrata ulazili u logore napuštali su ih kroz dimnjake krematorija.
Među šest milijuna ubijenih bilo je i nekoliko tisuća Židova iz BiH, od kojih je većina bila sefardskih Židova koji su utočište u BiH našli nakon što su protjerani iz Španjolske 1492. godine.
Finci stoga smatra da BiH ima razloga da se predano sjeća žrtava holokausta kada je ubijeno 85 posto Židova iz BiH, kao i veliki broj Roma i svih onih koji nisu, kako je kazao, bili po volji nacista.
Vjerski dužnosnici u BiH reisu-l-ulema Islamske zajednice Husein ef. Kavazović i mitropolit dabrobosanski Hrizostom podsjetili su na strašne zločine počinjene u tom ratu naglašavajući da je od iznimne važnosti sjećati se ubijenih.
''Za ljudski rod je važno da očuva sjećanje na žrtve holokausta kada je najviše stradao židovski narod, ali i drugi narodi koji su bili žrtve velikog pogroma ljudskog roda. Važno je da sebi posvijestimo da svi imamo iste vrijednosti, svi bismo trebali živjeti u miru čuvajući dostojanstvo jedni drugih'', istaknuo je reis Kavazović.
Genocid je uništenje gena jednog naroda, kazao je mitropolit Hrizostom, a upravo je to pravi opis onoga što su nacisti htjeli učiniti - u potpunosti uništiti jedan narod.
''Danas možemo reći da u tome nisu uspjeli. Nisu uništili židovski narod, ali ni romski ni srpski ni sve one koji su uspjeli preživjeti sve što je zamislila nacistička ideologija o uništenju naroda koje su smatrali drugorazrednim ili nižerazrednim u odnosu na germansku naciju'', podvukao je Hrizostom.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko u obraćanju okupljenima na komemorativnom skupu holokaust je nazvao činom koji je čovječanstvo učinilo najgroznijim u njegovoj povijesti svih vremena.
''Barbarizam koji je doveo do holokausta i donio nevolje društvima od početka ljudske povijesti, barbarizam kojem je ova država svjedočila devedesetih godina prošlog vijeka započeo je riječima zato ga je potrebno prepoznati i suprotstaviti mu se'', mišljenja je Inzko.
Podsjetio je da su u Austriji, rodnoj zemlji Inzka, nakon holokausta osuđeni brojni Austrijanci koji su činili stravične zločine što mu na neki način, ističe, olakšava život te je poželio da se takvi zločini nikada više ne ponove.
Okupljeni na komemorativnoj akademiji imali su priliku vidjeti kratki film o odvođenju Židova iz BiH u koncentracijske logore u Drugom svjetskom ratu, ali i upoznati dobre ljude drugih nacija koji su ih štitili, zbog čega je nekolicina njih preživjela holokaust.
U okviru obilježavanja ove godišnjice na Starom židovskom groblju položeno je cvijeće, a upriličena je i izložba o Kristalnoj noći nazvana "Tako je sve počelo".
U ponedjeljak u Novom hramu će biti otvorena izložba "Više od dužnosti" koja donosi priču o diplomatama što su za vrijeme holokausta spašavali Židove.
Šest milijuna Židova tragično je stradalo u tom ratu umirući u najstrašnijim mukama, spaljivani su u gasnim komorama u brojnim logorima od kojih je najstrašniji i najsmrtonosniji bio Auschwitz gdje ubijeno više od milijun ljudi, a ipak na početku suđenja zločincima to isprva nije nazivano genocidom.
Prvobitno se na suđenjima govorilo o zločinu protiv čovječnosti, a tek je 1948. godine Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila Konvenciju o genocidu, dok je 2005. godine usvojena rezolucija o obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta koji se obilježava 27. siječnja na dan oslobađanja Auschwitza 1945. godine.
Tada je rečeno "nikad više tako nešto", ali takvo nešto ponovilo se u XX stoljeću nakon holokausta bili su to genocidi u Kambodži, Ruandi, ali i Bosni i Hercegovini.
Predsjednik Židovske zajednice u BiH Jakob Finci podsjetio je da je namjera bila uništiti Židove, riječ holokaust se odnosi na masovno ubojstvo i radi se o najstrašnijem zločinu jer oni koji su na vrata ulazili u logore napuštali su ih kroz dimnjake krematorija.
Među šest milijuna ubijenih bilo je i nekoliko tisuća Židova iz BiH, od kojih je većina bila sefardskih Židova koji su utočište u BiH našli nakon što su protjerani iz Španjolske 1492. godine.
Finci stoga smatra da BiH ima razloga da se predano sjeća žrtava holokausta kada je ubijeno 85 posto Židova iz BiH, kao i veliki broj Roma i svih onih koji nisu, kako je kazao, bili po volji nacista.
Vjerski dužnosnici u BiH reisu-l-ulema Islamske zajednice Husein ef. Kavazović i mitropolit dabrobosanski Hrizostom podsjetili su na strašne zločine počinjene u tom ratu naglašavajući da je od iznimne važnosti sjećati se ubijenih.
''Za ljudski rod je važno da očuva sjećanje na žrtve holokausta kada je najviše stradao židovski narod, ali i drugi narodi koji su bili žrtve velikog pogroma ljudskog roda. Važno je da sebi posvijestimo da svi imamo iste vrijednosti, svi bismo trebali živjeti u miru čuvajući dostojanstvo jedni drugih'', istaknuo je reis Kavazović.
Genocid je uništenje gena jednog naroda, kazao je mitropolit Hrizostom, a upravo je to pravi opis onoga što su nacisti htjeli učiniti - u potpunosti uništiti jedan narod.
''Danas možemo reći da u tome nisu uspjeli. Nisu uništili židovski narod, ali ni romski ni srpski ni sve one koji su uspjeli preživjeti sve što je zamislila nacistička ideologija o uništenju naroda koje su smatrali drugorazrednim ili nižerazrednim u odnosu na germansku naciju'', podvukao je Hrizostom.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko u obraćanju okupljenima na komemorativnom skupu holokaust je nazvao činom koji je čovječanstvo učinilo najgroznijim u njegovoj povijesti svih vremena.
''Barbarizam koji je doveo do holokausta i donio nevolje društvima od početka ljudske povijesti, barbarizam kojem je ova država svjedočila devedesetih godina prošlog vijeka započeo je riječima zato ga je potrebno prepoznati i suprotstaviti mu se'', mišljenja je Inzko.
Podsjetio je da su u Austriji, rodnoj zemlji Inzka, nakon holokausta osuđeni brojni Austrijanci koji su činili stravične zločine što mu na neki način, ističe, olakšava život te je poželio da se takvi zločini nikada više ne ponove.
Okupljeni na komemorativnoj akademiji imali su priliku vidjeti kratki film o odvođenju Židova iz BiH u koncentracijske logore u Drugom svjetskom ratu, ali i upoznati dobre ljude drugih nacija koji su ih štitili, zbog čega je nekolicina njih preživjela holokaust.
U okviru obilježavanja ove godišnjice na Starom židovskom groblju položeno je cvijeće, a upriličena je i izložba o Kristalnoj noći nazvana "Tako je sve počelo".
U ponedjeljak u Novom hramu će biti otvorena izložba "Više od dužnosti" koja donosi priču o diplomatama što su za vrijeme holokausta spašavali Židove.
