Države bi trebale razmotriti reguliranje mobitela i drugih digitalnih uređaja na sličan način kao i duhanskih proizvoda, kako bi se borile protiv sve većeg negativnog utjecaja društvenih medija na mentalno zdravlje mladih, rekla je Natasha Azzopardi Muscat iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Sve je više dokaza da igrice i društvene mreže potiču rast problematičnog ponašanja među adolescentima u Europi, pa bi se države trebale inspirirati drugim područjima u kojima je zakonodavstvo pomoglo u rješavanju potencijalno štetnih navika - poput zakona o duhanu, rekla je.
"Dobna granica, zabrana uređaja na nekim mjestima"
Mjere poput uvođenja dobne granice, kontroliranje cijena i zabrane korištenja u određenim prostorima pomogle su smanjiti korištenje duhana, pa bi se mogle uzeti kao primjer za suzbijanje štetne upotrebe uređaja poput pametnih telefona, rekla je za Politico Azzopardi Muscat, liječnica i direktorica odjela za državne zdravstvene politike i sustave u WHO-u.
“Možda trebamo razmisliti o tome gdje je prikladno koristiti digitalne uređaje, a možda je također vrijeme da počnemo razmišljati o mjestima gdje se određeni digitalni uređaji ne bi trebali koristiti”, baš kao što smo zabranili pušenje u određenim područjima, rekla je.
"Tinejdžeri trebaju vladati digitalnim svijetom, ne on njima"
Još jedan ključni element je osigurati da djeca i tinejdžeri - bez obzira na njihovo podrijetlo, etničku pripadnost ili društveni status - budu "pismeni, opremljeni i osnaženi", dodala je. To znači opremiti ih pravim znanjem, "kako bi oni vladali digitalnim svijetom i ne dopustili da digitalni svijet vlada njima."
Studija WHO-a objavljena prošlog mjeseca pokazala je da je porast problematičnog i "ovisničkog" ponašanja pri konzumiranju igrica i društvenih medija među adolescentima u Europi.
"Kao i sa bilo čim drugim, ove alate možete koristiti dobro i učinkovito", rekla je Azzopardi Muscat. "Ali moramo biti oprezni, jer imamo dio populacije koji prijavljuje problematičnu upotrebu, i znamo da to na kraju može utjecati na njihove obrazovne rezultate, njihovo mentalno zdravlje i dobrobit, njihovu produktivnost u radnoj snazi."
"Ovo se ne može odgađati"
Veza između korištenja društvenih medija i mentalnog zdravlja, osobito među tinejdžerima, privlači sve više pažnje. Ranije ovog ljeta, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen obećala je "prvu europsku istragu o utjecaju društvenih medija na dobrobit mladih".
Preispitivanje dokaza je ključno, ali ne bismo trebali predugo čekati, rekla je Azzopardi Muscat.
"Dokaze treba sustavno prikupiti, a zatim moramo vidjeti što će vjerojatno djelovati i koji je pristup koji želimo poduzeti", rekla je. "Ali posve je jasno da ne možemo odgađati poduzimanje radnji i odluka."
Sve je više dokaza da igrice i društvene mreže potiču rast problematičnog ponašanja među adolescentima u Europi, pa bi se države trebale inspirirati drugim područjima u kojima je zakonodavstvo pomoglo u rješavanju potencijalno štetnih navika - poput zakona o duhanu, rekla je.
"Dobna granica, zabrana uređaja na nekim mjestima"
Mjere poput uvođenja dobne granice, kontroliranje cijena i zabrane korištenja u određenim prostorima pomogle su smanjiti korištenje duhana, pa bi se mogle uzeti kao primjer za suzbijanje štetne upotrebe uređaja poput pametnih telefona, rekla je za Politico Azzopardi Muscat, liječnica i direktorica odjela za državne zdravstvene politike i sustave u WHO-u.
“Možda trebamo razmisliti o tome gdje je prikladno koristiti digitalne uređaje, a možda je također vrijeme da počnemo razmišljati o mjestima gdje se određeni digitalni uređaji ne bi trebali koristiti”, baš kao što smo zabranili pušenje u određenim područjima, rekla je.
"Tinejdžeri trebaju vladati digitalnim svijetom, ne on njima"
Još jedan ključni element je osigurati da djeca i tinejdžeri - bez obzira na njihovo podrijetlo, etničku pripadnost ili društveni status - budu "pismeni, opremljeni i osnaženi", dodala je. To znači opremiti ih pravim znanjem, "kako bi oni vladali digitalnim svijetom i ne dopustili da digitalni svijet vlada njima."
Studija WHO-a objavljena prošlog mjeseca pokazala je da je porast problematičnog i "ovisničkog" ponašanja pri konzumiranju igrica i društvenih medija među adolescentima u Europi.
"Kao i sa bilo čim drugim, ove alate možete koristiti dobro i učinkovito", rekla je Azzopardi Muscat. "Ali moramo biti oprezni, jer imamo dio populacije koji prijavljuje problematičnu upotrebu, i znamo da to na kraju može utjecati na njihove obrazovne rezultate, njihovo mentalno zdravlje i dobrobit, njihovu produktivnost u radnoj snazi."
"Ovo se ne može odgađati"
Veza između korištenja društvenih medija i mentalnog zdravlja, osobito među tinejdžerima, privlači sve više pažnje. Ranije ovog ljeta, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen obećala je "prvu europsku istragu o utjecaju društvenih medija na dobrobit mladih".
Preispitivanje dokaza je ključno, ali ne bismo trebali predugo čekati, rekla je Azzopardi Muscat.
"Dokaze treba sustavno prikupiti, a zatim moramo vidjeti što će vjerojatno djelovati i koji je pristup koji želimo poduzeti", rekla je. "Ali posve je jasno da ne možemo odgađati poduzimanje radnji i odluka."
