Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) neće razmatrati novu tranšu kredita BiH krajem siječnja, kako je ranije bilo najavljeno, rekao je danas Ruben Atoyan, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH.
Atoyan je rekao da misija MMF-a za BiH nije u poziciji preporučiti Izvršnom odboru ove financijske institucije razmatranje osmog pregleda po stendby aranžmanu, zbog, kako je naveo, nedovoljnog napretka u pogledu preostalih pitanja, ne preciziravši o čemu je riječ.
“Trenutno smo u procesu planiranja misije koja bi s vlastima vodila razgovore u okviru konsultacija po članu četiri. Riječ je o konsultacijama koje su obvezne za sve članice MMF-a”, kaže Atoyan.
Misija MMF-a, koju je predvodio Ron van Roden, boravila je od 3. do 12. prosinca prošle godine u BiH, s ciljem nastavka razgovora u okviru osmog pregleda po stendby aranžmanu. Izvršni direktori MMF-a su 26. rujna 2012. godine odobrili zahtjev BiH u vezi s dvogodišnjim stendby aranžmanom. Kombinirani šesti i sedmi pregledi zaključeni su 30. lipnja, kada je, također, odobreno uvećanje stendby aranžmana za oko 95,7 milijuna eura, da bi BiH ispunila urgentne potrebe platnog bilansa izazvane katastrofalnim poplavama koje su pogodile BiH u svibnju. Zaključenje pregleda i uvećanje programa omogućili su doznačavanje iznosa od 191,4 milijuna eura.
Srećko Latal, analitičar iz Sarajeva, mišljenja je da do isplate tranše u ovom trenutku neće doći zbog sporog formiranja vlasti u BiH.
“Pregovori s MMF-om o zadnjoj tranši, ako se sjećate, traju od prije izbora i tad je rečeno od strane bh. lidera da oni ne mogu da jamčiti da će ispoštovati uvjete zbog izborne kampanje. Sad, kad su izbori prošli, problem je formiranje vlasti. Dakle, opet je problem na našoj strani”, rekao je Latal za “Nezavisne novine.
Podsjetio je, također, da nova njemačko-britanska inicijativa uključuje i aktivnosti međunarodnih financijskih organizacija, ali da će taj dogovor moći biti realiziran tek kada se inicijativa počne sprovoditi.
“Kako vidite, mi nismo došli ni do prvog koraka koji podrazumijeva deklaraciju Predsjedništva BiH o europskim načelima. Prema mojim informacijama, pregovori su u tijeku s međunarodnim financijskim institucijama o njihovom jačem uključivanju u proces reformi, ali to će doći na red tek kada ova inicijativa de fakto krene”, naveo je Latal.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar iz Banjaluke, rekao je da, ako je istina da je MMF povukao tranšu, to predstavlja znak da međunarodne institucije nisu zadovoljne ekonomskim reformama koje se ne sprovode i da nas više ne žele financirati.
“Bojim se da će se entitetske vlasti sada sve više kratkoročno zaduživati objavljivanjem skupih kratkoročnih trezorskih zapisa. Mislim da je vrijeme da vlasti preispitaju svoje ekonomske prioritete i da počnu razmišljati o smanjenju administracije koja predstavlja veliki trošak”, rekao je on.
Atoyan je rekao da misija MMF-a za BiH nije u poziciji preporučiti Izvršnom odboru ove financijske institucije razmatranje osmog pregleda po stendby aranžmanu, zbog, kako je naveo, nedovoljnog napretka u pogledu preostalih pitanja, ne preciziravši o čemu je riječ.
“Trenutno smo u procesu planiranja misije koja bi s vlastima vodila razgovore u okviru konsultacija po članu četiri. Riječ je o konsultacijama koje su obvezne za sve članice MMF-a”, kaže Atoyan.
Misija MMF-a, koju je predvodio Ron van Roden, boravila je od 3. do 12. prosinca prošle godine u BiH, s ciljem nastavka razgovora u okviru osmog pregleda po stendby aranžmanu. Izvršni direktori MMF-a su 26. rujna 2012. godine odobrili zahtjev BiH u vezi s dvogodišnjim stendby aranžmanom. Kombinirani šesti i sedmi pregledi zaključeni su 30. lipnja, kada je, također, odobreno uvećanje stendby aranžmana za oko 95,7 milijuna eura, da bi BiH ispunila urgentne potrebe platnog bilansa izazvane katastrofalnim poplavama koje su pogodile BiH u svibnju. Zaključenje pregleda i uvećanje programa omogućili su doznačavanje iznosa od 191,4 milijuna eura.
Srećko Latal, analitičar iz Sarajeva, mišljenja je da do isplate tranše u ovom trenutku neće doći zbog sporog formiranja vlasti u BiH.
“Pregovori s MMF-om o zadnjoj tranši, ako se sjećate, traju od prije izbora i tad je rečeno od strane bh. lidera da oni ne mogu da jamčiti da će ispoštovati uvjete zbog izborne kampanje. Sad, kad su izbori prošli, problem je formiranje vlasti. Dakle, opet je problem na našoj strani”, rekao je Latal za “Nezavisne novine.
Podsjetio je, također, da nova njemačko-britanska inicijativa uključuje i aktivnosti međunarodnih financijskih organizacija, ali da će taj dogovor moći biti realiziran tek kada se inicijativa počne sprovoditi.
“Kako vidite, mi nismo došli ni do prvog koraka koji podrazumijeva deklaraciju Predsjedništva BiH o europskim načelima. Prema mojim informacijama, pregovori su u tijeku s međunarodnim financijskim institucijama o njihovom jačem uključivanju u proces reformi, ali to će doći na red tek kada ova inicijativa de fakto krene”, naveo je Latal.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar iz Banjaluke, rekao je da, ako je istina da je MMF povukao tranšu, to predstavlja znak da međunarodne institucije nisu zadovoljne ekonomskim reformama koje se ne sprovode i da nas više ne žele financirati.
“Bojim se da će se entitetske vlasti sada sve više kratkoročno zaduživati objavljivanjem skupih kratkoročnih trezorskih zapisa. Mislim da je vrijeme da vlasti preispitaju svoje ekonomske prioritete i da počnu razmišljati o smanjenju administracije koja predstavlja veliki trošak”, rekao je on.
