Do upisa u srednje škole ostalo je nekih mjesec dana, a pred budućim srednjoškolcima jedna je od najvažnijih životnih odluka, ona o izboru zanimanja
Mladi iz BiH svake godine sve više upisuju gimnazije i druge škole četvrtog stupnja. Zanimanja za izučavanje zanata gotovo da i nema iako je sve veća potražnja za zanatlijama. Nositelji obrazovanja u BiH tvrde da su upisne politike u srednje škole usklađene s potrebama tržišta rada, ali mladi nemaju interesa za deficitarna zanimanja, piše Večernji.ba.
Na roditeljima i djeci je da odluče hoće li se školovati za zavode za zapošljavanje ili za tržište rada u BiH ili u inozemstvu. Tisuće mjesta i ove godine bit će ponuđene i u raznim zanatima poput konobara, kuhara, frizera, vodoinstalatera, CNC operatera i slično.
Dosadašnja iskustva govore da je puno više onih koji se odlučuju za četverogodišnje škole (gimnazije i ekonomske smjerove) iako je upravo tih kadrova najviše na zavodima za zapošljavanje, dok se zbog manjka zanimanja u nekim školama zanatska zanimanja u potpunosti gase. Prema iskazanim potrebama poslodavaca u okviru istraživanja koje je proveo Federalni ZZZ i županijske službe za zapošljavanje, najtraženija zanimanja u 2019. su vozači, krojači, obućari, zavarivači… Dakle, riječ je o zanatima.
"Zanati i obrtničke djelatnosti, u kojima je BiH nekad imala vrhunske radnike, danas izumiru, dok su ta zanimanja danas najtraženija na tržištu Njemačke", izjavio je u četvrtak umirovljeni sveučilišni profesor Besim Spahić, sudjelujući na sajmu tekstila, obuće i kože “Timod EXPO - 2019.” u Travniku.
"U bivšem sustavu VKV majstor bio je Tito, inženjer. No, danas nitko neće u ove srednje, industrijske škole", kazao je Spahić novinarima, odgovarajući na upit o problemu nedostatka radnika s kojima se suočava realni sektor.
Iako mladi ne žele na zanat, pa čak ni uz stipendije koje sve češće poslodavci nude, ova zanimanja znače i siguran posao.
"Djeco, električari, stolari, operateri CNC strojeva, zidari… sve su zanimanja za koja je došlo vrijeme da radnik ucjenjuje poslodavca plaćom i satnicom koju želi. Ako ništa, to su sigurni poslovi u EU sa sjajnom zaradom. Društveni fakulteti nepotrebni su barem 10 godina", komentar je jednog starijeg građanina.
Mladi iz BiH svake godine sve više upisuju gimnazije i druge škole četvrtog stupnja. Zanimanja za izučavanje zanata gotovo da i nema iako je sve veća potražnja za zanatlijama. Nositelji obrazovanja u BiH tvrde da su upisne politike u srednje škole usklađene s potrebama tržišta rada, ali mladi nemaju interesa za deficitarna zanimanja, piše Večernji.ba.
Na roditeljima i djeci je da odluče hoće li se školovati za zavode za zapošljavanje ili za tržište rada u BiH ili u inozemstvu. Tisuće mjesta i ove godine bit će ponuđene i u raznim zanatima poput konobara, kuhara, frizera, vodoinstalatera, CNC operatera i slično.
Dosadašnja iskustva govore da je puno više onih koji se odlučuju za četverogodišnje škole (gimnazije i ekonomske smjerove) iako je upravo tih kadrova najviše na zavodima za zapošljavanje, dok se zbog manjka zanimanja u nekim školama zanatska zanimanja u potpunosti gase. Prema iskazanim potrebama poslodavaca u okviru istraživanja koje je proveo Federalni ZZZ i županijske službe za zapošljavanje, najtraženija zanimanja u 2019. su vozači, krojači, obućari, zavarivači… Dakle, riječ je o zanatima.
"Zanati i obrtničke djelatnosti, u kojima je BiH nekad imala vrhunske radnike, danas izumiru, dok su ta zanimanja danas najtraženija na tržištu Njemačke", izjavio je u četvrtak umirovljeni sveučilišni profesor Besim Spahić, sudjelujući na sajmu tekstila, obuće i kože “Timod EXPO - 2019.” u Travniku.
"U bivšem sustavu VKV majstor bio je Tito, inženjer. No, danas nitko neće u ove srednje, industrijske škole", kazao je Spahić novinarima, odgovarajući na upit o problemu nedostatka radnika s kojima se suočava realni sektor.
Iako mladi ne žele na zanat, pa čak ni uz stipendije koje sve češće poslodavci nude, ova zanimanja znače i siguran posao.
"Djeco, električari, stolari, operateri CNC strojeva, zidari… sve su zanimanja za koja je došlo vrijeme da radnik ucjenjuje poslodavca plaćom i satnicom koju želi. Ako ništa, to su sigurni poslovi u EU sa sjajnom zaradom. Društveni fakulteti nepotrebni su barem 10 godina", komentar je jednog starijeg građanina.
