Što se točno dogodilo u utorak u 17:30 sati na području Bugojna, kao i prije mjesec dana u noćnim satima, za sada nitko ne zna objasniti. Zagonetno, kratko, ali snažno podrhtavanje tla, praćeno zvukom koji podsjeća na detonaciju, uznemirilo je stanovnike. Nikakva eksplozija nije registrirana niti je zabilježena materijalna šteta, prenosi Avaz.
Zanimljivo je da su uređaji Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) u utorak u 17:28 sati zabilježili potres s epicentrom u Bugojnu, magnitude 2,8 i s intenzitetom od tri stupnja Mercallijeve ljestvice. Takve potrese obično registriraju samo instrumenti.
Međutim, kako je za Avaz izjavila seizmologinja Amra Krehić, potres koji su registrirali uređaji FHMZ-a u Bugojnu nije bio prirodnog porijekla, gdje se pomiču tektonske ploče.
''Bio je to, dakle, neka vrsta potresa, ali ne prirodnog. To možemo nazvati umjetnim potresom, a što ga je uzrokovalo nije u našoj nadležnosti. Da nije riječ o prirodnom podrhtavanju tla, vidi se prema zapisima koje su registrirali naši uređaji'', kazala je Krehić.
Ona je podsjetila da su seizmički najaktivnija područja istočne i zapadne Hercegovine, dio središnje Bosne i područje oko Banja Luke.
U vezi s ovom neobičnom i misterioznom pojavom oglasio se i načelnik Bugojna Edin Mašić, koji je zatražio pomoć nadležnih institucija. U razgovoru za Dnevni avaz Mašić je kazao kako im je u vezi s podrhtavanjem tla od prije mjesec dana rečeno kako je moguće da se radilo o gorskom udaru, dok je posljednje djelovalo poput detonacije.
Ništa vidljivo
Odmah je, rekao je, kontaktirao policijsku postaju, civilnu zaštitu i sve druge službe, međutim, utvrđeno je da nisu zabilježene bilo kakve aktivnosti u vezi s deminiranjem, niti radnje povezane s eksplozivnim napravama ili slično.
''Ništa vidljivo nema. Nema prijavljene štete, nema jednostavno dokaza da se bilo što legalno ili nelegalno radilo, od ''Binasa'' do starog kamenoloma koji se ne koristi već 30 godina. Sve su naše službe, civilna zaštita i policija provjerili'', potvrdio je Mašić.
Zbog svega navedenog, kazao je, prema FHMZ-u su uputili zahtjev za instaliranje pokretnih seizmoloških uređaja, a obaviješteni su i svi drugi nadležni organi s molbom da se pronađe rješenje za ovaj problem koji među stanovnicima Bugojna izaziva zabrinutost.
''Ne preostaje nam ništa drugo nego čekati što će stručnjaci reći, jer mi smo po tom pitanju nemoćni'', zaključio je Mašić.
Procjena ugroženosti
U dokumentu ''Procjena ugroženosti Općine Bugojno od prirodnih i drugih nesreća'' iz 2018. godine navedeno je da se na tom području najjači potres intenziteta šest stupnjeva Mercallijeve ljestvice dogodio 13. kolovoza 1984. godine.
Statistički gledano, veći dio područja općine Bugojno relativno je mirne seizmičke aktivnosti koja ne prelazi sedam stupnjeva Mercallijeve ljestvice.
Zanimljivo je da su uređaji Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) u utorak u 17:28 sati zabilježili potres s epicentrom u Bugojnu, magnitude 2,8 i s intenzitetom od tri stupnja Mercallijeve ljestvice. Takve potrese obično registriraju samo instrumenti.
Međutim, kako je za Avaz izjavila seizmologinja Amra Krehić, potres koji su registrirali uređaji FHMZ-a u Bugojnu nije bio prirodnog porijekla, gdje se pomiču tektonske ploče.
''Bio je to, dakle, neka vrsta potresa, ali ne prirodnog. To možemo nazvati umjetnim potresom, a što ga je uzrokovalo nije u našoj nadležnosti. Da nije riječ o prirodnom podrhtavanju tla, vidi se prema zapisima koje su registrirali naši uređaji'', kazala je Krehić.
Ona je podsjetila da su seizmički najaktivnija područja istočne i zapadne Hercegovine, dio središnje Bosne i područje oko Banja Luke.
U vezi s ovom neobičnom i misterioznom pojavom oglasio se i načelnik Bugojna Edin Mašić, koji je zatražio pomoć nadležnih institucija. U razgovoru za Dnevni avaz Mašić je kazao kako im je u vezi s podrhtavanjem tla od prije mjesec dana rečeno kako je moguće da se radilo o gorskom udaru, dok je posljednje djelovalo poput detonacije.
Ništa vidljivo
Odmah je, rekao je, kontaktirao policijsku postaju, civilnu zaštitu i sve druge službe, međutim, utvrđeno je da nisu zabilježene bilo kakve aktivnosti u vezi s deminiranjem, niti radnje povezane s eksplozivnim napravama ili slično.
''Ništa vidljivo nema. Nema prijavljene štete, nema jednostavno dokaza da se bilo što legalno ili nelegalno radilo, od ''Binasa'' do starog kamenoloma koji se ne koristi već 30 godina. Sve su naše službe, civilna zaštita i policija provjerili'', potvrdio je Mašić.
Zbog svega navedenog, kazao je, prema FHMZ-u su uputili zahtjev za instaliranje pokretnih seizmoloških uređaja, a obaviješteni su i svi drugi nadležni organi s molbom da se pronađe rješenje za ovaj problem koji među stanovnicima Bugojna izaziva zabrinutost.
''Ne preostaje nam ništa drugo nego čekati što će stručnjaci reći, jer mi smo po tom pitanju nemoćni'', zaključio je Mašić.
Procjena ugroženosti
U dokumentu ''Procjena ugroženosti Općine Bugojno od prirodnih i drugih nesreća'' iz 2018. godine navedeno je da se na tom području najjači potres intenziteta šest stupnjeva Mercallijeve ljestvice dogodio 13. kolovoza 1984. godine.
Statistički gledano, veći dio područja općine Bugojno relativno je mirne seizmičke aktivnosti koja ne prelazi sedam stupnjeva Mercallijeve ljestvice.
