Nakon povećanja za prosječnih 35 eura usklađivanjem, mirovine su rasle dodatna dva eura u listopadu. Ipak, njihov udio u prosječnoj plaći manji je nego prošloga mjeseca i to zato što plaće rastu brže i više nego mirovine. Najmanji udio u prosječnoj plaći ima skoro svaki treći umirovljenik s najnižom mirovinom od svega 394 eura, odnosno manje od 30 posto. Najveći pak udio od nevjerojatnih 164 posto imaju nekadašnji saborski zastupnici i članovi Vlade. Svih 1.226,522 umirovljenika u listopadu u prosjeku su dobili mirovinu od 553 eura. Za dva eura je to više nego prošloga mjeseca, kada su mirovine usklađivanjem rasle za prosječnih 35 eura. Udio mirovine u plaći iznosi 41,6 posto, što je manje nego prošloga mjeseca. Naime, prosječna je plaća rasla više nego što su rasle mirovine u proteklom mjesecu, za devet eura, odnosno s 1.315 na 1.324 eura.
Mirovine su 2013. bile veće u odnosu na plaće
Zavod za mirovinsko osiguranje statistički prikazuje udio mirovine u prosječnoj plaći od 622 eura. Taj prosjek čine mirovine bez isplata prema međunarodnim ugovorima, a čini 47 posto udjela u prosječnoj plaći. Osim što je udio mirovine u plaći nešto niži nego prošloga mjeseca zbog rasta prosječne plaće za kolovoz, niži je i u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pritom su mirovine veće, ali plaće su rasle više.
Prosječna isplaćena mirovina u listopadu prošle godine bila je 547 eura, odnosno 75 eura manja. Ipak, udio u plaći prelazio je sadašnji za 0,4 posto. Udio mirovine u plaći niži je bio kroz tri godine prije toga te se kretao između 45 i 46 posto. Hrvatska trenutno ima odnos mirovina i plaća kakav je posljednji put imala od 2017. do 2019. godine. Ipak, unatoč rastu mirovina, nagli rast plaća u ovoj godini sprječava da se nadmaše brojke od prije deset godina, a pogotovo one iz 2013. godine kada je udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći iznosio 49,4 posto. Tada je prosječna mirovina iznosila svega 355 eura, no i plaće su bile gotovo dvostruko manje nego što su danas.
Najveći udio u plaći imaju mirovine prema posebnim propisima, koje HZMO ne izdvaja iz statistike. Tako, primjerice, branitelji umirovljeni prema posebnom zakonu imaju 1.215 eura prosječne mirovine. Toliku plaću nema ni polovina zaposlenih u Hrvatskoj. Udio njihove mirovine u plaći je visokih 91,8 posto. S oko 60 posto udjela mogu se pohvaliti i umirovljene djelatne vojne osobe, dok udio veći od polovine plaće imaju i nekadašnji pripadnici Hrvatskog vijeća obrane.
Međutim, tu su još i mirovine nekadašnjih saborskih zastupnika i članova Vlade koji su apsolutni rekorderi po visini mirovina i njihova udjela u prosječnim plaćama. Upravo je njima nakon srpanjskog usklađivanja mirovina skočila za čak 127 eura na visokih 2.165 eura. Udio takve mirovine u prosječnoj plaći je nevjerojatnih 164 posto.
Najniži udio u prosječnoj plaći imaju umirovljenici koji ostvaruju gotovo šest puta manje mirovine od nekadašnjih državnih dužnosnika. To su korisnici najnižih mirovina o kojima smo pisali ovdje, njih oko 270.000 s primanjima u starosti od svega 394 eura. Da bi stvar bila gora, njihove bi mirovine bile niže od zakonski najnižih da su se računale prema godinama staža i plaćama. U tom bi slučaju iznosile samo 267 eura. Udio najnižih mirovina u prosječnoj plaći je ispod 30 posto, a tako živi skoro svaki treći umirovljenik u Hrvatskoj.
Mirovine su 2013. bile veće u odnosu na plaće
Zavod za mirovinsko osiguranje statistički prikazuje udio mirovine u prosječnoj plaći od 622 eura. Taj prosjek čine mirovine bez isplata prema međunarodnim ugovorima, a čini 47 posto udjela u prosječnoj plaći. Osim što je udio mirovine u plaći nešto niži nego prošloga mjeseca zbog rasta prosječne plaće za kolovoz, niži je i u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Pritom su mirovine veće, ali plaće su rasle više.
Prosječna isplaćena mirovina u listopadu prošle godine bila je 547 eura, odnosno 75 eura manja. Ipak, udio u plaći prelazio je sadašnji za 0,4 posto. Udio mirovine u plaći niži je bio kroz tri godine prije toga te se kretao između 45 i 46 posto. Hrvatska trenutno ima odnos mirovina i plaća kakav je posljednji put imala od 2017. do 2019. godine. Ipak, unatoč rastu mirovina, nagli rast plaća u ovoj godini sprječava da se nadmaše brojke od prije deset godina, a pogotovo one iz 2013. godine kada je udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći iznosio 49,4 posto. Tada je prosječna mirovina iznosila svega 355 eura, no i plaće su bile gotovo dvostruko manje nego što su danas.
Najveći udio u plaći imaju mirovine prema posebnim propisima, koje HZMO ne izdvaja iz statistike. Tako, primjerice, branitelji umirovljeni prema posebnom zakonu imaju 1.215 eura prosječne mirovine. Toliku plaću nema ni polovina zaposlenih u Hrvatskoj. Udio njihove mirovine u plaći je visokih 91,8 posto. S oko 60 posto udjela mogu se pohvaliti i umirovljene djelatne vojne osobe, dok udio veći od polovine plaće imaju i nekadašnji pripadnici Hrvatskog vijeća obrane.
Međutim, tu su još i mirovine nekadašnjih saborskih zastupnika i članova Vlade koji su apsolutni rekorderi po visini mirovina i njihova udjela u prosječnim plaćama. Upravo je njima nakon srpanjskog usklađivanja mirovina skočila za čak 127 eura na visokih 2.165 eura. Udio takve mirovine u prosječnoj plaći je nevjerojatnih 164 posto.
Najniži udio u prosječnoj plaći imaju umirovljenici koji ostvaruju gotovo šest puta manje mirovine od nekadašnjih državnih dužnosnika. To su korisnici najnižih mirovina o kojima smo pisali ovdje, njih oko 270.000 s primanjima u starosti od svega 394 eura. Da bi stvar bila gora, njihove bi mirovine bile niže od zakonski najnižih da su se računale prema godinama staža i plaćama. U tom bi slučaju iznosile samo 267 eura. Udio najnižih mirovina u prosječnoj plaći je ispod 30 posto, a tako živi skoro svaki treći umirovljenik u Hrvatskoj.
