Ministar komunikacija i veza Bosne i Herecgeovine kazao je za N1 da problem izgradnje Pelješkog mosta seže 11-12 godina unazad, te podsjetio da je ekspertni tim BiH i Hrvatske 2006. i 2007. godine usuglasio tehničke karakteristike mosta.
"Ako mene osobno pitate, 2006. i 2007. godine došlo je do strateške greške u ovim pregovorima. Napravila se zamjena redoslijeda događaja. Razgovaralo se o tehničkim karakteristikama mosta, a da se prije toga nije uopće razgovaralo o granicama na moru. Ja nisam pristalica retroaktivne pameti, ali da sam mogao biti tada dio Vijeća ministara, nikada ne bi dao zeleno svjetlo da se razgovara o tehničkim karakteristikama mosta prije nego što se utvrde granice na moru. Kada se jasno utvrde i definiraju granice na moru, tada se otvara prostor da se razgovara o tehničkim karakteristikama mosta", kazao je.
Jusko je objasnio da od tog momenta do danas, nije više bilo zajedničkih sastanaka na tu temu, dodavši da nikad nije kasno početi razgovore o svim temama.
Upitan osjeća li dio odgovornosti što nisu počeli razgovore za vrijeme njegovom mandata, Jusko tvrdi da je dobio "zeleno svjetlo", ne bi mu trebalo deset godina da ode i razgovara sa svojim kolegama u Hrvatskoj.
"Ali bili ste svjedoci pojedinačnih izjava ministara da nisu doprinijeli rješavanju nijednog problema. Naprotiv, naletjeli su na salvu kritika, kako zakonodavne, tako i izvršne vlasti. Prije osam mjeseci kada sam elaborirao pred Parlamentom sve ono iz 2006. i 2007. godine, moj završni dio obraćanja je bio: 'U potpunosti ću slijediti vaše instrukcije po ovom pitanju i ja želim da mi ih date'. Sama inicijativa da pokrenem bilo koju aktivnost, budite uvjereni da ne bi prošlo ni 24 sata, pitanje koje bi mi bila postavljeno - tko mi je dao zeleno svjetlo, tko mi je odobrio da pokrećem takve aktivnosti. I sada sam stava, ovo nikad nije kasno, ovo nije samo posao jednog ministarstva", pojasnio je.
Tvrdi da granice na moru nisu ingerencija ovog ministarstva, nego da su ingerencija Državne komisije za granice.
"Ali smo spremni biti dio bilo kojeg tima koji će riješiti ovaj problem", poručio je Jusko.
Kategoričan je da se ovo pitanje trebalo rješavati prije 11 godina, a ne tek kad su sredstva Europske komisija za izgradnju mosta postala operativna.
"Ja sam uvjeren da kolege iz Europske komisije prate rad i ove zakonodavne i izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini i da su itekako upoznati s deklaracijom koju je potpisao dio parlamentaraca Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da se obustave sve aktivnosti po pitanju Pelješkog mosta", kazao je.
Kaže da je komesarku za transport Europske unije Vioeltu Bulc upoznao sa svim tim aktivnostima, te da je ona dala sugestiju da direktno kontaktira predstavnike Europske komisije.
"Ovo je problem između dvije zemlje, između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, i mi treba samo da sjednemo. Predstavnici Europske komisije mogu biti dio tog tima, ali ovo je pitanje koje moramo isključivo mi riješiti", istakao je.
Podsjeća da je predložio na posljednjoj zajedničkoj sjednici Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske da se napravi zajednički tim koji će uraditi reviziju svega što se dešavalo od 2006. godine po pitanju Pelješkog mosta, te da su u protekle tri godine poslana tri dopisa koja su vezana za formiranja zajedničke komisije koja će raditi na primjeni Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora i razgraničenju na moru.
"Na sva četiri dopisa nismo dobili odgovor od kolega iz Hrvatske", naglasio je.
Jusko je odbio komentirati pojedinačne izjave stručnjaka povodom eventualne tužbe BiH protiv Hrvatske, ali je izrazio svoj stav.
"Zbog dobrosusjedskih odnosa koje imamo i sa Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom, tužba je zadnja opcija za rješavanje bilo kojeg problema. Prije toga trebamo ispucati sve one mogućnosti, a to su prije svega, neposredni, otvoreni razgovori da riješimo taj problem. Tek ako tada ne bi došli u situaciju da stvari budu na obostranu korist završene, onda možda posegnuti za drugim metodama. Ali u ovom momentu, ja sam stava da izaslanstvo Bosne i Hercegovine treba sjesti s izaslanstvom Hrvatske i staviti na stol sve probleme. Bez obzira na sve, ja sam i dalje optimista da, ne samo po ovom pitanju, već po pitanju još mnogih otvorenih pitanja, može se riješiti na zajednički način. Mi sa Hrvatskom dijelimo tisuću kilometara granice i imamo već nekoliko aktivnih projekata koje su vezane za ove dvije zemlje - tri koja su okviru ovog Ministarstva su Most Svilaj, Most Gradiška i Unsko-sanska pruga", kazao je.
Negirao je navode da nema komunikaciju sa svojim kolegom u Hrvatskoj, Olegom Butkovićem, navodeći da Pelješki most nije u ingerenciji ova dva ministarstva, te dodao da imaju dobre odnose i da rade na zajedničkim projektima.
"Ako želimo riješiti i štititi interese Bosne i Hercegovine, to moramo raditi zajednički. I zakonodavna i izvršna vlast", poručio je Jusko.
"Ako mene osobno pitate, 2006. i 2007. godine došlo je do strateške greške u ovim pregovorima. Napravila se zamjena redoslijeda događaja. Razgovaralo se o tehničkim karakteristikama mosta, a da se prije toga nije uopće razgovaralo o granicama na moru. Ja nisam pristalica retroaktivne pameti, ali da sam mogao biti tada dio Vijeća ministara, nikada ne bi dao zeleno svjetlo da se razgovara o tehničkim karakteristikama mosta prije nego što se utvrde granice na moru. Kada se jasno utvrde i definiraju granice na moru, tada se otvara prostor da se razgovara o tehničkim karakteristikama mosta", kazao je.
Jusko je objasnio da od tog momenta do danas, nije više bilo zajedničkih sastanaka na tu temu, dodavši da nikad nije kasno početi razgovore o svim temama.
Upitan osjeća li dio odgovornosti što nisu počeli razgovore za vrijeme njegovom mandata, Jusko tvrdi da je dobio "zeleno svjetlo", ne bi mu trebalo deset godina da ode i razgovara sa svojim kolegama u Hrvatskoj.
"Ali bili ste svjedoci pojedinačnih izjava ministara da nisu doprinijeli rješavanju nijednog problema. Naprotiv, naletjeli su na salvu kritika, kako zakonodavne, tako i izvršne vlasti. Prije osam mjeseci kada sam elaborirao pred Parlamentom sve ono iz 2006. i 2007. godine, moj završni dio obraćanja je bio: 'U potpunosti ću slijediti vaše instrukcije po ovom pitanju i ja želim da mi ih date'. Sama inicijativa da pokrenem bilo koju aktivnost, budite uvjereni da ne bi prošlo ni 24 sata, pitanje koje bi mi bila postavljeno - tko mi je dao zeleno svjetlo, tko mi je odobrio da pokrećem takve aktivnosti. I sada sam stava, ovo nikad nije kasno, ovo nije samo posao jednog ministarstva", pojasnio je.
Tvrdi da granice na moru nisu ingerencija ovog ministarstva, nego da su ingerencija Državne komisije za granice.
"Ali smo spremni biti dio bilo kojeg tima koji će riješiti ovaj problem", poručio je Jusko.
Kategoričan je da se ovo pitanje trebalo rješavati prije 11 godina, a ne tek kad su sredstva Europske komisija za izgradnju mosta postala operativna.
"Ja sam uvjeren da kolege iz Europske komisije prate rad i ove zakonodavne i izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini i da su itekako upoznati s deklaracijom koju je potpisao dio parlamentaraca Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da se obustave sve aktivnosti po pitanju Pelješkog mosta", kazao je.
Kaže da je komesarku za transport Europske unije Vioeltu Bulc upoznao sa svim tim aktivnostima, te da je ona dala sugestiju da direktno kontaktira predstavnike Europske komisije.
"Ovo je problem između dvije zemlje, između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, i mi treba samo da sjednemo. Predstavnici Europske komisije mogu biti dio tog tima, ali ovo je pitanje koje moramo isključivo mi riješiti", istakao je.
Podsjeća da je predložio na posljednjoj zajedničkoj sjednici Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske da se napravi zajednički tim koji će uraditi reviziju svega što se dešavalo od 2006. godine po pitanju Pelješkog mosta, te da su u protekle tri godine poslana tri dopisa koja su vezana za formiranja zajedničke komisije koja će raditi na primjeni Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora i razgraničenju na moru.
"Na sva četiri dopisa nismo dobili odgovor od kolega iz Hrvatske", naglasio je.
Jusko je odbio komentirati pojedinačne izjave stručnjaka povodom eventualne tužbe BiH protiv Hrvatske, ali je izrazio svoj stav.
"Zbog dobrosusjedskih odnosa koje imamo i sa Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom, tužba je zadnja opcija za rješavanje bilo kojeg problema. Prije toga trebamo ispucati sve one mogućnosti, a to su prije svega, neposredni, otvoreni razgovori da riješimo taj problem. Tek ako tada ne bi došli u situaciju da stvari budu na obostranu korist završene, onda možda posegnuti za drugim metodama. Ali u ovom momentu, ja sam stava da izaslanstvo Bosne i Hercegovine treba sjesti s izaslanstvom Hrvatske i staviti na stol sve probleme. Bez obzira na sve, ja sam i dalje optimista da, ne samo po ovom pitanju, već po pitanju još mnogih otvorenih pitanja, može se riješiti na zajednički način. Mi sa Hrvatskom dijelimo tisuću kilometara granice i imamo već nekoliko aktivnih projekata koje su vezane za ove dvije zemlje - tri koja su okviru ovog Ministarstva su Most Svilaj, Most Gradiška i Unsko-sanska pruga", kazao je.
Negirao je navode da nema komunikaciju sa svojim kolegom u Hrvatskoj, Olegom Butkovićem, navodeći da Pelješki most nije u ingerenciji ova dva ministarstva, te dodao da imaju dobre odnose i da rade na zajedničkim projektima.
"Ako želimo riješiti i štititi interese Bosne i Hercegovine, to moramo raditi zajednički. I zakonodavna i izvršna vlast", poručio je Jusko.
