Općina Tomislavgrad u dogledno vrijeme mogla bi imati veći broj vjetroelektrana. Naime, prema riječima načelnika općine Tomislavgrad Ivana Vukadina, do sada je dodijeljeno ukupno šest koncesija za izgradnju vjetroelektrana, od kojih bi dvije uskoro trebale biti stavljene u funkciju, piše Večernji list BiH. Jedna od te dvije vjetroelektrane je Mesihovina kojoj je investitor EP HZ HB. "Riječ je o investiciji vrijednoj 78 milijuna eura , a trenutačno je u fazi pristupa izgradnje prilaznih cesta", ističe Vukadin.
Dodaje kako građevinsku dozvolu i sve potrebne papire ima i druga vjetroelektrana, odnosno F. L. Wind, te da se za realizaciju projekta čeka samo odluka operatera o povlaštenom proizvođaču. Kada je riječ o ostale četiri vjetroelektrane, koncesionari su trenutačno u postupku ishodovanja potrebnih dozvola. Prema Vukadinovim riječima, koncesionar koji želi izgraditi, odnosno staviti u funkciju jednu vjetroelektranu, treba izvaditi čak 176 različitih dozvola i potvrda sa svih razina vlasti. Vukadin upozorava na činjenicu kako postojeći elektrodistribucijski sustav ne može primiti svu električnu energiju koju bi proizvelo šest vjetroelektrana te naglašava kako se već radi na izgradnji novih dalekovoda.
Osim spomenutog problema s kapacitetima, važno je naglasiti kako je odlukom Vlade FBiH određeno koliko se može otkupiti električne energije iz obnovljivih izvora energije. Iz EP HZ HB navode kako je VE Mesihovina sastavni dio svih poslovnih planova EP HZ HB od 2006. godine do danas. Strateškim planom i programom razvoja energetskog sektora FBiH razvojni projekti EP HZ HB uvršteni su u prioritetne projekte BiH. "VE Mesihovina imat će 22 vjetroturbine (Siemens SWT 2.3-108), jedinične snage 2,3 mW i ukupno instalirane snage 50,6 mW. Svaka vjetroturbina će imati temelje i plato, kao i pristupne ceste. Također je planirana izgradnja transformatorske stanice 20/110 kV Gornji Brišnik s priključkom na postojeći DV 110 kV Tomislavgrad - Posušje. Očekivana godišnja proizvodnja će biti oko 165,500 GWh električne energije. S obzirom na to da prosječna potrošnja kućanstva godišnje iznosi oko 5000 kWh, proizlazi da bi VE Mesihovina mogla napajati približno 33 tisuće kućanstava", navode iz EP HZ HB.
Nadalje ističu kako je u skladu s predloženim i prihvaćenim principom da se raspodjela procijenjene granične snage vjetroelektrana između entiteta bazira na proporcionalnom udjelu instaliranih kapaciteta entiteta u ukupnoj instaliranoj snazi elektroenergetskog sustava BiH. Definirano je da taj udio za FBiH iznosi do 230 mW, a za RS do 120 mW. "Dakle, pri integraciji vjetroelektrana u elektroenergetski sustav postoje ograničavajući čimbenici, kao što su prijenosna moć vodova i pogotovo potrebna regulacijska snaga. U tom smislu, za redoviti pogon i integraciju vjetroelektrana bit će potrebna izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih dalekovoda, kao i izgradnja novih proizvodnih objekata koji mogu osigurati potrebne regulacijske kapacitete (primjerice CHE Vrilo u Tomislavgradu)", naglasili su iz EP HZ HB. Nadalje navode kako, uz postojeću izgrađenost elektroenergetskog sustava i postojeće regulacijske kapacitete, nije realno očekivati puštanje u pogon i priključenje na mrežu svih šest vjetroelektrana na području općine Tomislavgrad.
Dodaje kako građevinsku dozvolu i sve potrebne papire ima i druga vjetroelektrana, odnosno F. L. Wind, te da se za realizaciju projekta čeka samo odluka operatera o povlaštenom proizvođaču. Kada je riječ o ostale četiri vjetroelektrane, koncesionari su trenutačno u postupku ishodovanja potrebnih dozvola. Prema Vukadinovim riječima, koncesionar koji želi izgraditi, odnosno staviti u funkciju jednu vjetroelektranu, treba izvaditi čak 176 različitih dozvola i potvrda sa svih razina vlasti. Vukadin upozorava na činjenicu kako postojeći elektrodistribucijski sustav ne može primiti svu električnu energiju koju bi proizvelo šest vjetroelektrana te naglašava kako se već radi na izgradnji novih dalekovoda.
Osim spomenutog problema s kapacitetima, važno je naglasiti kako je odlukom Vlade FBiH određeno koliko se može otkupiti električne energije iz obnovljivih izvora energije. Iz EP HZ HB navode kako je VE Mesihovina sastavni dio svih poslovnih planova EP HZ HB od 2006. godine do danas. Strateškim planom i programom razvoja energetskog sektora FBiH razvojni projekti EP HZ HB uvršteni su u prioritetne projekte BiH. "VE Mesihovina imat će 22 vjetroturbine (Siemens SWT 2.3-108), jedinične snage 2,3 mW i ukupno instalirane snage 50,6 mW. Svaka vjetroturbina će imati temelje i plato, kao i pristupne ceste. Također je planirana izgradnja transformatorske stanice 20/110 kV Gornji Brišnik s priključkom na postojeći DV 110 kV Tomislavgrad - Posušje. Očekivana godišnja proizvodnja će biti oko 165,500 GWh električne energije. S obzirom na to da prosječna potrošnja kućanstva godišnje iznosi oko 5000 kWh, proizlazi da bi VE Mesihovina mogla napajati približno 33 tisuće kućanstava", navode iz EP HZ HB.
Nadalje ističu kako je u skladu s predloženim i prihvaćenim principom da se raspodjela procijenjene granične snage vjetroelektrana između entiteta bazira na proporcionalnom udjelu instaliranih kapaciteta entiteta u ukupnoj instaliranoj snazi elektroenergetskog sustava BiH. Definirano je da taj udio za FBiH iznosi do 230 mW, a za RS do 120 mW. "Dakle, pri integraciji vjetroelektrana u elektroenergetski sustav postoje ograničavajući čimbenici, kao što su prijenosna moć vodova i pogotovo potrebna regulacijska snaga. U tom smislu, za redoviti pogon i integraciju vjetroelektrana bit će potrebna izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih dalekovoda, kao i izgradnja novih proizvodnih objekata koji mogu osigurati potrebne regulacijske kapacitete (primjerice CHE Vrilo u Tomislavgradu)", naglasili su iz EP HZ HB. Nadalje navode kako, uz postojeću izgrađenost elektroenergetskog sustava i postojeće regulacijske kapacitete, nije realno očekivati puštanje u pogon i priključenje na mrežu svih šest vjetroelektrana na području općine Tomislavgrad.
