Talijanska premijerka Giorgia Meloni je u Zagrebu izjavila da će Italija ukinuti kontrole na granici sa Slovenijom čim se geopolitička situacija stabilizira.
Meloni je prva talijanska premijerka u povijesti, a ujedno i prva predsjednica neke talijanske vlade u bilateralnom posjetu Hrvatskoj u više od dva desetljeća. "To je zaista neobjašnjivo jer smo mi i geografski i povijesno veoma bliske zemlje", rekla je Meloni.
Na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s premijerom Andrejem Plenkovićem u Banskim dvorima kazala je da dvije zemlje odlično surađuju, ali i da osim na ekonomskom i industrijskom planu moraju zajedno djelovati i strateški.
Plenković je rekao da je Italija prvi trgovinski partner Hrvatske i jedan od pet najvećih ulagača u posljednjih 30 godina. Dvije zemlje prošle su godine imale osam milijardi eura razmjene.
Prihvatni centri u Albaniji
Meloni je rekla da se s Plenkovićem slaže po nizu pitanja, između ostalog i u tome da je Europska unija suočena s migrantskom krizom bez presedana. Ona često razgovara s afričkim čelnicima i tvrdi da EU mora imati drugačiju suradnju s državama na tom kontinentu.
Meloni je prošli tjedan objavila da su Rim i Tirana postigli dogovor kojim će Italija migrante spašene na moru slati u Albaniju, gdje će se uspostaviti dva centra. Vjeruje se da će Albanija moći procesuirati oko 36 tisuća tražitelja azila godišnje, prenijeli su svjetski mediji.
Taj je dogovor u Zagrebu nazvala "veoma inovativnim i inteligentnim" istaknuvši da je zainteresirao i druge europske države, pa bi mogao postati primjer ako se uspješno provede. Italija je odlučila biti pionir u trenutku kad Europa mora smišljati nova rješenja, naglasila je.
Šengenske granice
Rim je u listopadu, nakon terorističkog napada Hamasa i izbijanja rata u Pojasu Gaze, uveo kontrole na šengenskim granicama sa Slovenijom, nakon čega je Ljubljana odlučila učiniti isto na granici s Hrvatskom.
Meloni je u petak rekla da je Italija "uvijek spremna" ukinuti te kontrole kad se okolnosti smire. Plenković je pozvao da taj "privremeni režim ne traje dugo" te da se u međuvremenu dodatno intenzivira već odlična suradnja triju policija.
Pozvao je Italiju da tijekom blagdana u prosincu, kad se očekuje veći intenzitet putovanja među državama, "fleksibilizira" granični režim. Meloni i Plenković razgovarali su i o proširenju Europske unije, koje talijanska premijerka radije naziva "ponovnim ujedinjenjem Europe".
Dvije države to snažno zagovaraju - Meloni je naglasila kako se državama treba poslati signal kako EU cijeni njihove napore te da nema privilegiranih u tom procesu, a Plenković da napredak mora ići prema individualnim zaslugama.
Hrvatski premijer zahvalio je talijanskoj premijerki na podršci članstvu u eurozoni i šengenskom prostoru, pa i pristupanju Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), koje bi se moglo dogoditi u prvih nekoliko mjeseci 2026. godine.
Meloni je u Zagreb stigla dan ranije. Ona, Plenković, poljski premijer Mateusz Morawiecki, malteški premijer Robert Abela i predsjednik Europskog vijeća na neformalnoj su večeri, jednoj od četiri, razgovarali o novom strateškom programu EU.
Europski čelnici okupit će se na istu temu i u Parizu, Berlinu i Kopenhagenu.
Meloni je prva talijanska premijerka u povijesti, a ujedno i prva predsjednica neke talijanske vlade u bilateralnom posjetu Hrvatskoj u više od dva desetljeća. "To je zaista neobjašnjivo jer smo mi i geografski i povijesno veoma bliske zemlje", rekla je Meloni.
Na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s premijerom Andrejem Plenkovićem u Banskim dvorima kazala je da dvije zemlje odlično surađuju, ali i da osim na ekonomskom i industrijskom planu moraju zajedno djelovati i strateški.
Plenković je rekao da je Italija prvi trgovinski partner Hrvatske i jedan od pet najvećih ulagača u posljednjih 30 godina. Dvije zemlje prošle su godine imale osam milijardi eura razmjene.
Prihvatni centri u Albaniji
Meloni je rekla da se s Plenkovićem slaže po nizu pitanja, između ostalog i u tome da je Europska unija suočena s migrantskom krizom bez presedana. Ona često razgovara s afričkim čelnicima i tvrdi da EU mora imati drugačiju suradnju s državama na tom kontinentu.
Meloni je prošli tjedan objavila da su Rim i Tirana postigli dogovor kojim će Italija migrante spašene na moru slati u Albaniju, gdje će se uspostaviti dva centra. Vjeruje se da će Albanija moći procesuirati oko 36 tisuća tražitelja azila godišnje, prenijeli su svjetski mediji.
Taj je dogovor u Zagrebu nazvala "veoma inovativnim i inteligentnim" istaknuvši da je zainteresirao i druge europske države, pa bi mogao postati primjer ako se uspješno provede. Italija je odlučila biti pionir u trenutku kad Europa mora smišljati nova rješenja, naglasila je.
Šengenske granice
Rim je u listopadu, nakon terorističkog napada Hamasa i izbijanja rata u Pojasu Gaze, uveo kontrole na šengenskim granicama sa Slovenijom, nakon čega je Ljubljana odlučila učiniti isto na granici s Hrvatskom.
Meloni je u petak rekla da je Italija "uvijek spremna" ukinuti te kontrole kad se okolnosti smire. Plenković je pozvao da taj "privremeni režim ne traje dugo" te da se u međuvremenu dodatno intenzivira već odlična suradnja triju policija.
Pozvao je Italiju da tijekom blagdana u prosincu, kad se očekuje veći intenzitet putovanja među državama, "fleksibilizira" granični režim. Meloni i Plenković razgovarali su i o proširenju Europske unije, koje talijanska premijerka radije naziva "ponovnim ujedinjenjem Europe".
Dvije države to snažno zagovaraju - Meloni je naglasila kako se državama treba poslati signal kako EU cijeni njihove napore te da nema privilegiranih u tom procesu, a Plenković da napredak mora ići prema individualnim zaslugama.
Hrvatski premijer zahvalio je talijanskoj premijerki na podršci članstvu u eurozoni i šengenskom prostoru, pa i pristupanju Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), koje bi se moglo dogoditi u prvih nekoliko mjeseci 2026. godine.
Meloni je u Zagreb stigla dan ranije. Ona, Plenković, poljski premijer Mateusz Morawiecki, malteški premijer Robert Abela i predsjednik Europskog vijeća na neformalnoj su večeri, jednoj od četiri, razgovarali o novom strateškom programu EU.
Europski čelnici okupit će se na istu temu i u Parizu, Berlinu i Kopenhagenu.
