Kompanije u Bosni i Hercegovini od 1. siječnja 2015. godine će moći birati dobavljača električne energije na osnovi pouzdanosti, kvalitete, cijene i drugih kriterija, rekla je zamjenica britanskog veleposlanika u BiH Jo Lomas prije početka seminara za privatne i javne kompanije o liberalizaciji tržišta električne energije.
Otvaranje radnih mjesta
Dodala je da ta vrsta liberalizacije tržišta igra važnu ulogu u ekonomskim reformama u BiH te da će pomoći zemlji da postane istinska tržišna ekonomija i dovesti do povećanja investicija uz koje dolazi do otvaranja novih radnih mjesta.
Izvršni direktor i partner u britanskoj tvrtki Alfa Energy Group Damir Ahmović tvrdi da bi se te promjene prvenstveno trebale ogledati u smanjenju cijene za kompanije što bi im trebalo omogućiti da uštede novac koji mogu reinvestirati, a nada se da će povećanje njihova profita rezultirati novim zapošljavanjem.
Također je dodao kako je ta kompanija bila sudionik u liberalizaciji tržišta električne energije u Velikoj Britaniji, SAD-u, Njemačkoj i drugim europskim zemljama te da im je poznat obrazac po kojem se ona odvija, te da je jedna od najljepših stečevina modernog kapitalizma, ako ne i jedina, to što potrošači imaju mogućnost izbora i znaju kako, kada i koliko žele plaćati za usluge koje nisu određene nekom regulacijom, što za sobom donosi val promjena.
Velika konkurencija
Očekuje se da će se u prvom valu liberalizacije pojaviti mnogo zainteresiranih kompanija koje se bave isporukom električne energije koje će pokušati zauzeti tržište nudeći niže cijene, od čega će se osjetiti trenutačna korist, a taj val bi trebao trajati jednu do dvije godine.
Upitan hoće li od 1. siječnja i kućanstva imati izbor i nižu cijenu električne energije s obzirom da je ona u EU skuplja nego u BiH, Ahmović je odgovorio kako se njegova kompanija ne bavi kućanstvima, ali da će prvi val liberalizacije neminovno dovesti do pada cijena.
Dodao je da nijedna zemlja ne može biti energetski otok i da su cijene unutar određene zemlje određene i vanjskim čimbenicima.
Europi je neophodno investirati u energetski sektor 2,2 trilijuna dolara do 2035., od čega će 59 posto biti iskorišteno za održavanje postojeće infrastrukture, a svaka investicija traži povrat koji će se na kraju isfiltrirati do krajnjih korisnika. Nije poznato koliko brzo će se to dogoditi, ali će u prvom valu liberalizacije tržišta električne energije potrošači uživati u beneficijama.
vecernji.ba
Otvaranje radnih mjesta
Dodala je da ta vrsta liberalizacije tržišta igra važnu ulogu u ekonomskim reformama u BiH te da će pomoći zemlji da postane istinska tržišna ekonomija i dovesti do povećanja investicija uz koje dolazi do otvaranja novih radnih mjesta.
Izvršni direktor i partner u britanskoj tvrtki Alfa Energy Group Damir Ahmović tvrdi da bi se te promjene prvenstveno trebale ogledati u smanjenju cijene za kompanije što bi im trebalo omogućiti da uštede novac koji mogu reinvestirati, a nada se da će povećanje njihova profita rezultirati novim zapošljavanjem.
Također je dodao kako je ta kompanija bila sudionik u liberalizaciji tržišta električne energije u Velikoj Britaniji, SAD-u, Njemačkoj i drugim europskim zemljama te da im je poznat obrazac po kojem se ona odvija, te da je jedna od najljepših stečevina modernog kapitalizma, ako ne i jedina, to što potrošači imaju mogućnost izbora i znaju kako, kada i koliko žele plaćati za usluge koje nisu određene nekom regulacijom, što za sobom donosi val promjena.
Velika konkurencija
Očekuje se da će se u prvom valu liberalizacije pojaviti mnogo zainteresiranih kompanija koje se bave isporukom električne energije koje će pokušati zauzeti tržište nudeći niže cijene, od čega će se osjetiti trenutačna korist, a taj val bi trebao trajati jednu do dvije godine.
Upitan hoće li od 1. siječnja i kućanstva imati izbor i nižu cijenu električne energije s obzirom da je ona u EU skuplja nego u BiH, Ahmović je odgovorio kako se njegova kompanija ne bavi kućanstvima, ali da će prvi val liberalizacije neminovno dovesti do pada cijena.
Dodao je da nijedna zemlja ne može biti energetski otok i da su cijene unutar određene zemlje određene i vanjskim čimbenicima.
Europi je neophodno investirati u energetski sektor 2,2 trilijuna dolara do 2035., od čega će 59 posto biti iskorišteno za održavanje postojeće infrastrukture, a svaka investicija traži povrat koji će se na kraju isfiltrirati do krajnjih korisnika. Nije poznato koliko brzo će se to dogoditi, ali će u prvom valu liberalizacije tržišta električne energije potrošači uživati u beneficijama.
vecernji.ba
