Prošloga je tjedna otkriveno kako je belgijski avioprijevoznik Brussels Airlines ove zime primoran odraditi oko tri tisuće letova na kojima nije bilo putnika. Potom je iz njihove krovne kompanije Lufthanse, potvrđeno kako je na razini grupe taj broj daleko veći i iznosi – oko 18.000 praznih letova već odrađenih, ili onih koji će biti obavljeni tijekom zime.
Letovi praznih putničkih zrakoplova nužni su kako bi se, prema europskim propisima za zračni promet, aktivnima održali zakupljeni slotovi, odnosno rezervirani termini polijetanja i slijetanja u europskim zračnim lukama. Ranije je regulativa zahtijevala od avioprijevoznika da redovito odrađuju najmanje 80% letova u zakupljenim slotovima, a uslijed pandemije koronavirusa zahtjevi su spušteni na 50%. Međutim, ove zime, dolaskom brzoširećeg soja omicron, i to je postalo previše.
Traži se dodatno popuštanje
Tako su Lufthansa i njezine kompanije, ali i svi drugi avioprijevoznici, bili prisiljeni obavljati tisuće potpuno besmislenih i praznih letova, samo kako si ne bi ugrozili tržišnu poziciju jednom kada pandemija popusti. Ukupan broj praznih letova koji se odvijaju u Europi za sada nije poznat. No, poznato je da će Lufthansa i povezane kompanije do kraja ožujka biti primorane otkazati oko 33 tisuće letova, zbog slabije potražnje za njima, piše bug.hr.
Belgijska je vlada već pisala Europskoj komisiji, navodeći kako je i ovakva regulativa velik problem za aviokompanije. Nerazumno je i neshvatljivo iz ekonomskog i ekološkog stajališta držati prag za održanje slotova na 50%, odnosno da bi ga privremeno trebalo dodatno sniziti.
Ekološki utjecaj
I dok EU aktivno donosi "zeleni plan", očekuje od proizvođača automobila i kupaca da se prebace na električne pogone te postavlja ambiciozne ciljeve za klimatsku neutralnost, propisi poput ovoga u avioindustriji kao da poništavaju takve odluke. Klimatski utjecaj 18.000 praznih letova nije moguće točno izračunati, budući da se ne znaju njihove točne relacije i korišteni tipovi zrakoplova.
Međutim, ako uzmemo u obzir da jedan let Boeinga 737 na kratkoj relaciji, kakvih je unutar EU poprilično, tijekom svakog sata generira oko 18 tona ugljičnog dioksida koji završi u atmosferi – vidimo da je problem velik. 18 tona CO2, je naime, dvostruko veći ugljični otisak od prosječnog godišnjeg ugljičnog otiska jednog stanovnika EU. Avioindustrija je inače zaslužna za gotovo 2% svih emisija stakleničkih plinova u svijetu i za oko 2,5% emisija ugljikovog dioksida.
Letovi praznih putničkih zrakoplova nužni su kako bi se, prema europskim propisima za zračni promet, aktivnima održali zakupljeni slotovi, odnosno rezervirani termini polijetanja i slijetanja u europskim zračnim lukama. Ranije je regulativa zahtijevala od avioprijevoznika da redovito odrađuju najmanje 80% letova u zakupljenim slotovima, a uslijed pandemije koronavirusa zahtjevi su spušteni na 50%. Međutim, ove zime, dolaskom brzoširećeg soja omicron, i to je postalo previše.
Traži se dodatno popuštanje
Tako su Lufthansa i njezine kompanije, ali i svi drugi avioprijevoznici, bili prisiljeni obavljati tisuće potpuno besmislenih i praznih letova, samo kako si ne bi ugrozili tržišnu poziciju jednom kada pandemija popusti. Ukupan broj praznih letova koji se odvijaju u Europi za sada nije poznat. No, poznato je da će Lufthansa i povezane kompanije do kraja ožujka biti primorane otkazati oko 33 tisuće letova, zbog slabije potražnje za njima, piše bug.hr.
Belgijska je vlada već pisala Europskoj komisiji, navodeći kako je i ovakva regulativa velik problem za aviokompanije. Nerazumno je i neshvatljivo iz ekonomskog i ekološkog stajališta držati prag za održanje slotova na 50%, odnosno da bi ga privremeno trebalo dodatno sniziti.
Ekološki utjecaj
I dok EU aktivno donosi "zeleni plan", očekuje od proizvođača automobila i kupaca da se prebace na električne pogone te postavlja ambiciozne ciljeve za klimatsku neutralnost, propisi poput ovoga u avioindustriji kao da poništavaju takve odluke. Klimatski utjecaj 18.000 praznih letova nije moguće točno izračunati, budući da se ne znaju njihove točne relacije i korišteni tipovi zrakoplova.
Međutim, ako uzmemo u obzir da jedan let Boeinga 737 na kratkoj relaciji, kakvih je unutar EU poprilično, tijekom svakog sata generira oko 18 tona ugljičnog dioksida koji završi u atmosferi – vidimo da je problem velik. 18 tona CO2, je naime, dvostruko veći ugljični otisak od prosječnog godišnjeg ugljičnog otiska jednog stanovnika EU. Avioindustrija je inače zaslužna za gotovo 2% svih emisija stakleničkih plinova u svijetu i za oko 2,5% emisija ugljikovog dioksida.
