Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i drugi visoki dužnosnici u Moskvi pokušavaju iskoristiti kolonijalnu prošlost Rusije kako bi opravdali moguću buduću agresiju na članice NATO-a, stoji u novoj analizi Instituta za proučavanje rata (ISW). Zemlje NATO-a, osobito one koje graniče s Rusijom, sve glasnije upozoravaju da bi Moskva u nadolazećim godinama mogla napasti teritorij saveza.
Duže vrijeme spekulira se kako Kremlj možda neće pokrenuti otvorenu vojnu invaziju, već će koristiti taktike hibridnog ratovanja - poput kibernetičkih napada, širenja dezinformacija i napada na ključnu infrastrukturu, poput podmorskih kablova. No mogućnosti su brojne. Rusija bi mogla "testirati čvrstoću NATO saveza" i kroz ograničene teritorijalne upade, rekao je general-pukovnik Jürgen-Joachim von Sandrart, bivši zapovjednik NATO-ovog Multinacionalnog korpusa Sjeveroistok u Poljskoj, u razgovoru za Newsweek neposredno prije odlaska s dužnosti u studenom.
NATO se temelji na načelu kolektivne obrane iz članka 5. osnivačkog ugovora, prema kojem napad na jednu članicu predstavlja napad na sve.
Lavrov priča o fašistima
Sergej Lavrov izjavio je za ruski Kommersant kako je "opasno kad fašisti upravljaju teritorijima koji su oduvijek pripadali isključivo Ruskom Carstvu i Sovjetskom Savezu". Takve izjave pokazuju da Kremlj neovisne zemlje koje su nekoć bile pod vlašću Ruskog Carstva ili SSSR-a i dalje smatra dijelom suvremene Rusije, upozorava ISW u svojoj najnovijoj analizi.
ISW podsjeća da su Estonija, Latvija i Litva - tri baltičke države na istočnom rubu NATO-a - kao i Moldavija, bile dio bivšeg Sovjetskog Saveza i Ruskog Carstva. Moldavija je danas u pregovorima o pristupanju Europskoj uniji. Finska, jedna od najnovijih članica NATO-a s kojom Rusija dijeli dugu kopnenu granicu, također je bila pod ruskom vlašću u 19. stoljeću. Značajan dio Poljske također je nekoć bio u sastavu Ruskog Carstva.
Više visokih ruskih dužnosnika, uključujući predsjednika Vladimira Putina i savjetnika za sigurnost Nikolaja Patruševa, koristi povijest ruskog kolonijalizma kako bi pripremili teren za buduću agresiju na NATO države, upozorava ISW.
Pripreme i upozorenja
Estonska obavještajna služba upozorila je početkom godine da bi se, ako Rusija uspješno provede reformu svoje vojske, NATO mogao u sljedećem desetljeću ponovno suočiti sa sovjetskim modelom masovne vojske.
Bivši ruski ministar obrane Sergej Šojgu krajem 2022. najavio je dubinske reforme ruskih oružanih snaga. Iako bi takva vojska bila tehnološki slabija od NATO-a, osim u području elektroničkog ratovanja i dalekometnih udara, estonske vlasti ističu da bi njezin ukupni vojni kapacitet bio "značajan".
Danska vojna obavještajna služba također je ove godine upozorila da bi Rusija mogla biti spremnija na uporabu sile u regionalnim sukobima s jednom ili više europskih NATO država, osobito ako ocijeni da je NATO oslabljen ili politički razjedinjen. Prema njihovim procjenama, Rusiji bi trebalo oko pet godina da se pripremi za veliki rat na europskom tlu bez američkog vojnog angažmana.
Estonski ministar obrane Hanno Pevkur rekao je u studenom za Newsweek da, ako dođe do prekida vatre u Ukrajini, a ruske trupe koje su sada angažirane na istoku budu oslobođene tih obveza, Putin će raspolagati sa stotinama tisuća vojnika spremnih za nove operacije. "To znači da će ruska vojska imati na raspolaganju velike snage koje će vjerojatno biti prebačene u naše susjedstvo", upozorio je Pevkur.
NATO pojačava obranu
Lavrov je u istom intervjuu za Kommersant ponovno tvrdio da "fašisti zauzimaju zemlje koje nikada nisu pripadale nikome osim Ruskom Carstvu i Sovjetskom Savezu" te ih optužio da ondje rade "odvratne stvari". Baltik i Poljska prednjače među članicama NATO-a koje rapidno povećavaju ulaganja u obranu. Cilj je ojačati vlastite vojske i na taj način odvratiti Moskvu od mogućih napada.
Duže vrijeme spekulira se kako Kremlj možda neće pokrenuti otvorenu vojnu invaziju, već će koristiti taktike hibridnog ratovanja - poput kibernetičkih napada, širenja dezinformacija i napada na ključnu infrastrukturu, poput podmorskih kablova. No mogućnosti su brojne. Rusija bi mogla "testirati čvrstoću NATO saveza" i kroz ograničene teritorijalne upade, rekao je general-pukovnik Jürgen-Joachim von Sandrart, bivši zapovjednik NATO-ovog Multinacionalnog korpusa Sjeveroistok u Poljskoj, u razgovoru za Newsweek neposredno prije odlaska s dužnosti u studenom.
NATO se temelji na načelu kolektivne obrane iz članka 5. osnivačkog ugovora, prema kojem napad na jednu članicu predstavlja napad na sve.
Lavrov priča o fašistima
Sergej Lavrov izjavio je za ruski Kommersant kako je "opasno kad fašisti upravljaju teritorijima koji su oduvijek pripadali isključivo Ruskom Carstvu i Sovjetskom Savezu". Takve izjave pokazuju da Kremlj neovisne zemlje koje su nekoć bile pod vlašću Ruskog Carstva ili SSSR-a i dalje smatra dijelom suvremene Rusije, upozorava ISW u svojoj najnovijoj analizi.
ISW podsjeća da su Estonija, Latvija i Litva - tri baltičke države na istočnom rubu NATO-a - kao i Moldavija, bile dio bivšeg Sovjetskog Saveza i Ruskog Carstva. Moldavija je danas u pregovorima o pristupanju Europskoj uniji. Finska, jedna od najnovijih članica NATO-a s kojom Rusija dijeli dugu kopnenu granicu, također je bila pod ruskom vlašću u 19. stoljeću. Značajan dio Poljske također je nekoć bio u sastavu Ruskog Carstva.
Više visokih ruskih dužnosnika, uključujući predsjednika Vladimira Putina i savjetnika za sigurnost Nikolaja Patruševa, koristi povijest ruskog kolonijalizma kako bi pripremili teren za buduću agresiju na NATO države, upozorava ISW.
Pripreme i upozorenja
Estonska obavještajna služba upozorila je početkom godine da bi se, ako Rusija uspješno provede reformu svoje vojske, NATO mogao u sljedećem desetljeću ponovno suočiti sa sovjetskim modelom masovne vojske.
Bivši ruski ministar obrane Sergej Šojgu krajem 2022. najavio je dubinske reforme ruskih oružanih snaga. Iako bi takva vojska bila tehnološki slabija od NATO-a, osim u području elektroničkog ratovanja i dalekometnih udara, estonske vlasti ističu da bi njezin ukupni vojni kapacitet bio "značajan".
Danska vojna obavještajna služba također je ove godine upozorila da bi Rusija mogla biti spremnija na uporabu sile u regionalnim sukobima s jednom ili više europskih NATO država, osobito ako ocijeni da je NATO oslabljen ili politički razjedinjen. Prema njihovim procjenama, Rusiji bi trebalo oko pet godina da se pripremi za veliki rat na europskom tlu bez američkog vojnog angažmana.
Estonski ministar obrane Hanno Pevkur rekao je u studenom za Newsweek da, ako dođe do prekida vatre u Ukrajini, a ruske trupe koje su sada angažirane na istoku budu oslobođene tih obveza, Putin će raspolagati sa stotinama tisuća vojnika spremnih za nove operacije. "To znači da će ruska vojska imati na raspolaganju velike snage koje će vjerojatno biti prebačene u naše susjedstvo", upozorio je Pevkur.
NATO pojačava obranu
Lavrov je u istom intervjuu za Kommersant ponovno tvrdio da "fašisti zauzimaju zemlje koje nikada nisu pripadale nikome osim Ruskom Carstvu i Sovjetskom Savezu" te ih optužio da ondje rade "odvratne stvari". Baltik i Poljska prednjače među članicama NATO-a koje rapidno povećavaju ulaganja u obranu. Cilj je ojačati vlastite vojske i na taj način odvratiti Moskvu od mogućih napada.
