Živimo u regiji koja je najgora u svijetu prema broju preminulih od koronavirusa. Kazao je ovo za „Avaz“ Gordan Lauc, profesor biokemije i član Znanstvenog vijeća Vlade Hrvatske.
Dodaje da zemlje bivše Austro-Ugarske monarhije i bivše Jugoslavije zauzimaju osam od deset prvih mjesta na listi najgorih.
Rigorozan pristup
- BiH je tu na visokom trećem mjestu, odmah poslije Češke i Mađarske. Hrvatska je nešto bolja i tu je negdje oko prosjeka EU - pojašnjava prof. Lauc.
On smatra da restriktivnije mjere kriznih stožera nemaju veze s brojevima umrlih, jer nijedna zemlja uvođenjem zabrana nije uspjela prekinuti kontakte među ljudima i tako zaustaviti širenje virusa.
- Sve su uspjele u prvom valu, no tada nam je pomoglo proljeće koje je došlo praktično paralelno s uvođenjem mjera. Kada se pandemija vratila najesen, brojne zemlje su ponovo uvele vrlo stroge mjere, no to im nije pomoglo. Čak i zemlje koje su vrlo rano uvele i stalno imale puno strože mjere od Hrvatske, primjerice Slovenija, Češka, Italija, imaju značajno više preminulih od Hrvatske, koja je stalno imala puno blaža ograničenja. Isto tako, Finska i Danska, koje imaju najmanje preminulih u Europi, stalno su imale bitno blaže mjere od zemalja koje imaju puno više preminulih - kaže on.
Ističe da je ideja da pandemiju možemo riješiti mjerama i da uvođenje mjera spašava živote duboko pogrešna.
- Zabrane mogu donekle usporiti širenje virusa, no ukoliko nemamo rigorozni pristup, kao, primjerice, Kina, koja će svu djecu iz vrtića, ili sve stanare neke zgrade poslati u dvotjednu karantenu u državnu instituciju ako se pojavi jedan slučaj zaraze, virus će se i dalje širiti i tijekom nekoliko zimskih mjeseci će zaraziti između jedne i dvije trećine svih stanovnika - ističe prof. Lauc.
On očekuje da pandemija bude okončana već ovog proljeća, ali ne na način da virus potpuno nestane. Naprotiv, smatra Lauc, SARS-CoV-2 vjerojatno će s nama ostati zauvijek, ali će biti samo jedan od stotina ili tisuća virusa s kojima „ratujemo“ već godinama.
Serološke studije
- Serološke studije su pokazale da je u Hrvatskoj do sada već više od 40 posto ljudi preboljelo COVID-19. Dio oporavljenih nije razvio antitijela, no istraživanja su pokazala da su i oni učinkovito zaštićeni od teškog oblika bolesti takozvanim T-stanicama. Dolazi nam i pravo proljeće, što će pridonijeti povlačenju SARS-CoV-2. Brzo će doći do pada broja novozaraženih, cijepit ćemo većinu rizičnih skupina i onda ćemo moći ukinuti sve, ili gotovo sve mjere ograničavanja širenja virusa. Procjenjujem da je kraj pandemije vrlo blizu - dodaje prof. Lauc.
Možda ćemo se cijepiti svake godine
Prebolijevanje zaraze ili cijepljenje neće dovesti do stjecanja trajnog imuniteta, smatra prof. Lauc, ali djelomičan da, pa se u budućnosti očekuje mnogo manje teških slučajeva bolesti.
- Za sada su reinfekcije ovim virusom još razmjerno rijetke. Ukoliko SARS-CoV-2 nastavi izazivati teške oblike bolesti, možda ćemo se protiv njega trebati cijepiti svake godine, kao protiv gripe, ili svakih nekoliko godina - ističe prof. Lauc.
Dodaje da zemlje bivše Austro-Ugarske monarhije i bivše Jugoslavije zauzimaju osam od deset prvih mjesta na listi najgorih.
Rigorozan pristup
- BiH je tu na visokom trećem mjestu, odmah poslije Češke i Mađarske. Hrvatska je nešto bolja i tu je negdje oko prosjeka EU - pojašnjava prof. Lauc.
On smatra da restriktivnije mjere kriznih stožera nemaju veze s brojevima umrlih, jer nijedna zemlja uvođenjem zabrana nije uspjela prekinuti kontakte među ljudima i tako zaustaviti širenje virusa.
- Sve su uspjele u prvom valu, no tada nam je pomoglo proljeće koje je došlo praktično paralelno s uvođenjem mjera. Kada se pandemija vratila najesen, brojne zemlje su ponovo uvele vrlo stroge mjere, no to im nije pomoglo. Čak i zemlje koje su vrlo rano uvele i stalno imale puno strože mjere od Hrvatske, primjerice Slovenija, Češka, Italija, imaju značajno više preminulih od Hrvatske, koja je stalno imala puno blaža ograničenja. Isto tako, Finska i Danska, koje imaju najmanje preminulih u Europi, stalno su imale bitno blaže mjere od zemalja koje imaju puno više preminulih - kaže on.
Ističe da je ideja da pandemiju možemo riješiti mjerama i da uvođenje mjera spašava živote duboko pogrešna.
- Zabrane mogu donekle usporiti širenje virusa, no ukoliko nemamo rigorozni pristup, kao, primjerice, Kina, koja će svu djecu iz vrtića, ili sve stanare neke zgrade poslati u dvotjednu karantenu u državnu instituciju ako se pojavi jedan slučaj zaraze, virus će se i dalje širiti i tijekom nekoliko zimskih mjeseci će zaraziti između jedne i dvije trećine svih stanovnika - ističe prof. Lauc.
On očekuje da pandemija bude okončana već ovog proljeća, ali ne na način da virus potpuno nestane. Naprotiv, smatra Lauc, SARS-CoV-2 vjerojatno će s nama ostati zauvijek, ali će biti samo jedan od stotina ili tisuća virusa s kojima „ratujemo“ već godinama.
Serološke studije
- Serološke studije su pokazale da je u Hrvatskoj do sada već više od 40 posto ljudi preboljelo COVID-19. Dio oporavljenih nije razvio antitijela, no istraživanja su pokazala da su i oni učinkovito zaštićeni od teškog oblika bolesti takozvanim T-stanicama. Dolazi nam i pravo proljeće, što će pridonijeti povlačenju SARS-CoV-2. Brzo će doći do pada broja novozaraženih, cijepit ćemo većinu rizičnih skupina i onda ćemo moći ukinuti sve, ili gotovo sve mjere ograničavanja širenja virusa. Procjenjujem da je kraj pandemije vrlo blizu - dodaje prof. Lauc.
Možda ćemo se cijepiti svake godine
Prebolijevanje zaraze ili cijepljenje neće dovesti do stjecanja trajnog imuniteta, smatra prof. Lauc, ali djelomičan da, pa se u budućnosti očekuje mnogo manje teških slučajeva bolesti.
- Za sada su reinfekcije ovim virusom još razmjerno rijetke. Ukoliko SARS-CoV-2 nastavi izazivati teške oblike bolesti, možda ćemo se protiv njega trebati cijepiti svake godine, kao protiv gripe, ili svakih nekoliko godina - ističe prof. Lauc.
