Ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak ocijenio je da je najnovija retorika Edija Rame i Hašima Tačija rezultat toga što je Europska unija posljednjih godina najprije uvjerila zapadni Balkan u svoju nezamjenjivu ulogu u rješavanju problema, a zatim je regija ostavljena da se snalazi sam.
On je, u autorskom tekstu za slovački dnevnik "Pravda", ocijenio da je na taj način EU, "dobrovoljno (pod pritiskom drugih kriza) ispraznila regiju, koji je za EU prirodno okruženje".
Kako je kazao, opomenama i retoričkim vježbama iz Tirane, Prištine, Beograda ili Brisela zaoštravanje odnosa na zapadnom Balkanu se ne rješava, već samo odlaže.
Lajčak smatra da, iako su Tirana, Priština i Beograd danas ekonomski i politički dalje nego što su bili 2003. godine, kada je summit EU u Solunu dao regiji zapadnog Balkana jasnu europsku perspektivu, i dalje uspijeva preživjeti "duboko ukorijenjeni nacionalizam i jednako duboko osjećanje povijesne nepravde u balkanskim glavama i srcima".
"Pozivi na etnički čiste države, na 'ujedinjenje naroda' ispod zajedničke zastave s dvoglavim orlom - da li bijelim ili crnim - periodično se ponavljaju, isto kao i apeli da EU odlučnije prihvati ulogu arbitra. Najnovije, s obrnutom paradigmom - 'Ako nas ne prihvatite u uniju, ujedinit ćemo se sami' duž etničkih izohipsi, što bi - zahvaljujući etnički izmiješanom stanovništvu Balkana - značilo nametnuto otvaranje pitanja granica među praktično svim državama regije uzajamno", napisao je Lajčak.
Prema njegovim riječima, iz situacije u kojoj su se države zapadnog Balkana pretvarale da vjeruju obećanju europske perspektive, a EU se pravila da vjeruje u ozbiljnost napora tih država da ispune obaveze utvrđene za proces pristupanja, naglo se dolazi do stanja "koje se ne može nazvati drugačije nego - ucjena".
"Mi smo, kao EU, malo kratkovido dopustili da nas satjeraju u poziciju u kojoj se od nas zahtijeva da izdajemo klupske legitimacije, ali ne na osnovu mjerodavnog ispunjavanja kvalifikacijskih uvjeta, već na osnovu prijetnji. Slično kao da učenik sedmog razreda, neustrašiv i jak, pošto-poto inzistira da uđe u školski nogometni tim, inače će zapaliti školu", rekao je Lajčak.
Šef slovačke diplomacije smatra da rješenje nije više Balkan u EU, već EU na Balkanu i aktivniji rad u pojedinim državama, regijama.
"Možda je krajnje vrijeme da na tlu europskih institucija napravimo poseban organ koji bi se time bavio. Ako može MMF imati misiju koja redovno izravno na terenu ocjenjuje ispunjavanje kriterija za pružanje pozajmica, možda bismo trebali da se zamislmo da li imamo snage, jer u našem interesu, sa stanovišta posljednjih događanja, jeste da stvorimo misiju EU koja bi s pojedinim državama radila, ne periodično ili na ad hok osnovi, već kontinuirano", rekao je Lajčak, prenosi Tanjug.
On je, u autorskom tekstu za slovački dnevnik "Pravda", ocijenio da je na taj način EU, "dobrovoljno (pod pritiskom drugih kriza) ispraznila regiju, koji je za EU prirodno okruženje".
Kako je kazao, opomenama i retoričkim vježbama iz Tirane, Prištine, Beograda ili Brisela zaoštravanje odnosa na zapadnom Balkanu se ne rješava, već samo odlaže.
Lajčak smatra da, iako su Tirana, Priština i Beograd danas ekonomski i politički dalje nego što su bili 2003. godine, kada je summit EU u Solunu dao regiji zapadnog Balkana jasnu europsku perspektivu, i dalje uspijeva preživjeti "duboko ukorijenjeni nacionalizam i jednako duboko osjećanje povijesne nepravde u balkanskim glavama i srcima".
"Pozivi na etnički čiste države, na 'ujedinjenje naroda' ispod zajedničke zastave s dvoglavim orlom - da li bijelim ili crnim - periodično se ponavljaju, isto kao i apeli da EU odlučnije prihvati ulogu arbitra. Najnovije, s obrnutom paradigmom - 'Ako nas ne prihvatite u uniju, ujedinit ćemo se sami' duž etničkih izohipsi, što bi - zahvaljujući etnički izmiješanom stanovništvu Balkana - značilo nametnuto otvaranje pitanja granica među praktično svim državama regije uzajamno", napisao je Lajčak.
Prema njegovim riječima, iz situacije u kojoj su se države zapadnog Balkana pretvarale da vjeruju obećanju europske perspektive, a EU se pravila da vjeruje u ozbiljnost napora tih država da ispune obaveze utvrđene za proces pristupanja, naglo se dolazi do stanja "koje se ne može nazvati drugačije nego - ucjena".
"Mi smo, kao EU, malo kratkovido dopustili da nas satjeraju u poziciju u kojoj se od nas zahtijeva da izdajemo klupske legitimacije, ali ne na osnovu mjerodavnog ispunjavanja kvalifikacijskih uvjeta, već na osnovu prijetnji. Slično kao da učenik sedmog razreda, neustrašiv i jak, pošto-poto inzistira da uđe u školski nogometni tim, inače će zapaliti školu", rekao je Lajčak.
Šef slovačke diplomacije smatra da rješenje nije više Balkan u EU, već EU na Balkanu i aktivniji rad u pojedinim državama, regijama.
"Možda je krajnje vrijeme da na tlu europskih institucija napravimo poseban organ koji bi se time bavio. Ako može MMF imati misiju koja redovno izravno na terenu ocjenjuje ispunjavanje kriterija za pružanje pozajmica, možda bismo trebali da se zamislmo da li imamo snage, jer u našem interesu, sa stanovišta posljednjih događanja, jeste da stvorimo misiju EU koja bi s pojedinim državama radila, ne periodično ili na ad hok osnovi, već kontinuirano", rekao je Lajčak, prenosi Tanjug.
