Kuba je otvorila vrata za strane investicije, međutim, nisu svi investitori ubijeđeni da je to prava adresa za ulaganje kapitala.
Desetljeća stroge državne kontrole spriječila su razvoj međunarodne trgovine. Sadašnja Vlada pokušava promijeniti takav imidž. Kuba nema problema s prodajom proizvoda po kojima je poznata - cigarete i rum, naprimjer.
Ali, Vlada je nedavno usvojila Zakon o stranim investicijama, čiji je cilj otvaranje državne ekonomije svjetskim investitorima.
Omar Everleny, ekonomist, objašnjava: "Kako bi ostvarili zacrtane rezultate u zemlji od samo 11 milijuna stanovnika, moramo pojednostaviti proces donošenja odluka. Bitno je da imamo godišnji ekonomski rast između pet i sedam posto. A to možemo ostvariti samo novim investicijama."
Zona slobodne trgovine
Zona slobodne trgovine, koja se gradi u luci Mariel, zapadno od Havane, trebala bi postati mamac za strane kompanije. Ovogodišnji sajam trgovine u Havani je najvažniji do sada. Oko 4.500 kompanija iz Kube i još šest zemalja pokušat će ostvariti međusobnu saradnju.
Daniel Schweimler izvještava iz Havane: "Kubi je prijeko potreban strani kapital i mnoge strane kompanije prepoznale su potenicjal u ovoj zemlji. Pa, gdje je kočnica? Godine i godine nepovjerenja i sumnje te dva vrlo različita ekonomska sistema."
Najveća prepreka je embargo SAD-a, koji Kubanci nazivaju "blokada" i koji je na snazi više od 50 godina. Međutim, američke kompanije na ovogodišnjem sajmu vjeruju da je embargo bliži kraju, zato zauzimaju što bolju startnu poziciju.
Oscar Abraldes, direktor kompanije Cargill, kaže: "Jedna od stvari koju mi kao kompanija očekujemo je da se ukine blokada i da preko slobodne trgovine zajedno poslujemo."
Najveći interes dolazi od bivšeg kubanskog kolonijalnog vladara - Španije, čije su kompanije uvjerene da se vrlo lako mogu prilagoditi.
Nove vrste marketinga
"Vlada je precizirala mnoga pravila koja su bila nejasna, tako da je sada pravi trenutak za investiranje", tvrdi Tomas Herrero, predstavnik kompanije Precisport.
Armando Ponjuan, predstavnik kompanije Novaexcim, objašnjava: "Robu niste mogli prodavati kome ste htjeli. Samo smo imali pristup određenim kupcima."
Više od 50 godina poslovanja na komunistički kubanski način ne može se promijeniti preko noći. Država se mora naviknuti na nove vrste marketinga. Ali, Vlada i strani investitori pokušavaju naći ritam uz koji zajedno mogu zaplesati.
Izvor: Al Jazeera
Desetljeća stroge državne kontrole spriječila su razvoj međunarodne trgovine. Sadašnja Vlada pokušava promijeniti takav imidž. Kuba nema problema s prodajom proizvoda po kojima je poznata - cigarete i rum, naprimjer.
Ali, Vlada je nedavno usvojila Zakon o stranim investicijama, čiji je cilj otvaranje državne ekonomije svjetskim investitorima.
Omar Everleny, ekonomist, objašnjava: "Kako bi ostvarili zacrtane rezultate u zemlji od samo 11 milijuna stanovnika, moramo pojednostaviti proces donošenja odluka. Bitno je da imamo godišnji ekonomski rast između pet i sedam posto. A to možemo ostvariti samo novim investicijama."
Zona slobodne trgovine
Zona slobodne trgovine, koja se gradi u luci Mariel, zapadno od Havane, trebala bi postati mamac za strane kompanije. Ovogodišnji sajam trgovine u Havani je najvažniji do sada. Oko 4.500 kompanija iz Kube i još šest zemalja pokušat će ostvariti međusobnu saradnju.
Daniel Schweimler izvještava iz Havane: "Kubi je prijeko potreban strani kapital i mnoge strane kompanije prepoznale su potenicjal u ovoj zemlji. Pa, gdje je kočnica? Godine i godine nepovjerenja i sumnje te dva vrlo različita ekonomska sistema."
Najveća prepreka je embargo SAD-a, koji Kubanci nazivaju "blokada" i koji je na snazi više od 50 godina. Međutim, američke kompanije na ovogodišnjem sajmu vjeruju da je embargo bliži kraju, zato zauzimaju što bolju startnu poziciju.
Oscar Abraldes, direktor kompanije Cargill, kaže: "Jedna od stvari koju mi kao kompanija očekujemo je da se ukine blokada i da preko slobodne trgovine zajedno poslujemo."
Najveći interes dolazi od bivšeg kubanskog kolonijalnog vladara - Španije, čije su kompanije uvjerene da se vrlo lako mogu prilagoditi.
Nove vrste marketinga
"Vlada je precizirala mnoga pravila koja su bila nejasna, tako da je sada pravi trenutak za investiranje", tvrdi Tomas Herrero, predstavnik kompanije Precisport.
Armando Ponjuan, predstavnik kompanije Novaexcim, objašnjava: "Robu niste mogli prodavati kome ste htjeli. Samo smo imali pristup određenim kupcima."
Više od 50 godina poslovanja na komunistički kubanski način ne može se promijeniti preko noći. Država se mora naviknuti na nove vrste marketinga. Ali, Vlada i strani investitori pokušavaju naći ritam uz koji zajedno mogu zaplesati.
Izvor: Al Jazeera
