Svijet se priprema za novi rast cijena žitarica. Povlačenje Rusije iz crnomorskog sporazuma dovest će do rasta cijena od 10 do 15 posto, smatraju ekonomisti, piše Večernji list.
Nezadovoljstvo vlada u mnogim dijelovima svijeta zbog odluke Rusije s obzirom na to da će se pogoršati nestašica hrane, a štetu će osjetiti milijuni diljem svijeta. – Inicijativa za crnomorsko žito bila je ključna za snižavanje (globalnih) cijena hrane, koje su skočile kao rezultat ruske brutalne i ničim izazvane invazije na Ukrajinu – poruka je iz Amerike.
Ruska agresija kroji sudbinu
Nažalost, trenutačno se ništa ne može promijeniti. Rusija je odlučila blokirati ukrajinske luke i spriječiti dolazak žita na tržište.
– Rusija će biti u potpunosti i isključivo odgovorna za posljedice ovog vojnog akta agresije. Već vidimo skok globalnih cijena pšenice, kukuruza i soje kao rezultat suspenzije Rusije. Pozivamo vladu Rusije da odmah poništi svoju odluku – zahtijevala je Bijela kuća, a kako se iz ove perspektive čini, uzalud. Čak ni Turska, koja je posredovala u sporazumu da se opskrba hranom normalizira u ratnim uvjetima, ništa nije mogla učiniti da se nešto promijeni. Kada je BiH u pitanju, silosi su puni, međutim, pitanje je koliko je to dostatno. O kapacitetima se uglavnom ne govori, stoga je nepoznato jesmo li stvorili zalihe za mjesec, godinu, pet… U jednom većem pekarskom pogonu govore nam da imaju dovoljne zalihe do kraja godine.
– Kupovali smo na vrijeme, međutim, što u ovom svemu znači kupiti navrijeme. Mi otkupljujemo uglavnom od domaćih proizvođača, a tu zalihe nisu ni približno dovoljne za neko dulje razdoblje. Nažalost, BiH je mali igrač na svjetskom tržištu, stoga mnogo toga i uvozimo, a kako ćemo uvoziti po novim uvjetima, nismo sigurni. Ionako već nema kruha jeftinijeg od dvije i pol marke. To je pokazatelj koliko hrana postaje luksuz – priča nam voditelj jedne od pekarskih radnji. Dogovor o izvozu žitarica preko Crnog mora bio je od ključne važnosti za osiguravanje dovoljne opskrbe svijeta žitaricama u prošloj godini, a najnoviji potezi Rusije izvršit će dodatni pritisak na cijene hrane. MMF ističe da je povećanje cijena od 10 do 15 posto razumna procjena. Najpogođeniji ovim potezom su Sjeverna Afrika, Bliski istok i Južna Azija. Nedavno je Radenko Pelemiš, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice, govorio o problemima vezanima uz pšenicu.
– Mi nemamo robne rezerve s kojima bi se moglo u ovakvim situacijama intervenirati i stabilizirati cijene pšenice na tržištu. Uz to, znamo da domaća pšenica sudjeluje 30 – 35 posto u prehrambenoj industriji, a ostatak uvozimo iz Srbije i Mađarske – toj uvoznoj pšenici cijenu diktira burza i mi na to ne možemo utjecati – kazao je nedavno Pelemiš. S obzirom na to da je urod pao, već se najavljuje gašenje proizvodnje. Također, dok se moglo uvoziti iz Ukrajine, silosi su ponajviše napunjeni takvim žitaricama. To i ne bi bio problem jer ionako moramo uvoziti kad nemamo dovoljno svoje proizvodnje, međutim, pitanje je kakva je kvaliteta tog žita koje se uvozi iz ratom zahvaćenih područja, je li ono kontaminirano i slično. Koliko u BiH pada broj proizvođača, potvrđuje i informacija da je nekad u Semberiji bilo oko 15 tisuća proizvođača žitarica, a danas ih je manje od dvije tisuće, s tendencijom daljnjeg pada jer je godina bila slaba, a država nije napravila konkretne poteze da zaštiti domaću proizvodnju.
Država bez mehanizama
Nedavno je analitičar Milenko Stanić istaknuo da odgovorne države stvaraju situaciju eliminirati nečije monopole, primjerice, na žitarice, dok u BiH toga nema. Stoga je lako moguće očekivati da će se poskupljenje cijena žitarica u BiH dogoditi brže nego u razvijenim državama koje imaju robne rezerve i traže načine kako olakšati svojim građanima.
Potrošačka košarica, navode analitičari, postaje vrećica u koju ubacimo pokoji prehrambeni artikl i onda se čudimo kako u njoj ništa nema, a potrošili smo 100, 200 maraka… Kriza ne posustaje, naprotiv, postaje sve agresivnija, a BiH nema mehanizme ili ih ne koristi kako bi ublažila udar na građane.
Nezadovoljstvo vlada u mnogim dijelovima svijeta zbog odluke Rusije s obzirom na to da će se pogoršati nestašica hrane, a štetu će osjetiti milijuni diljem svijeta. – Inicijativa za crnomorsko žito bila je ključna za snižavanje (globalnih) cijena hrane, koje su skočile kao rezultat ruske brutalne i ničim izazvane invazije na Ukrajinu – poruka je iz Amerike.
Ruska agresija kroji sudbinu
Nažalost, trenutačno se ništa ne može promijeniti. Rusija je odlučila blokirati ukrajinske luke i spriječiti dolazak žita na tržište.
– Rusija će biti u potpunosti i isključivo odgovorna za posljedice ovog vojnog akta agresije. Već vidimo skok globalnih cijena pšenice, kukuruza i soje kao rezultat suspenzije Rusije. Pozivamo vladu Rusije da odmah poništi svoju odluku – zahtijevala je Bijela kuća, a kako se iz ove perspektive čini, uzalud. Čak ni Turska, koja je posredovala u sporazumu da se opskrba hranom normalizira u ratnim uvjetima, ništa nije mogla učiniti da se nešto promijeni. Kada je BiH u pitanju, silosi su puni, međutim, pitanje je koliko je to dostatno. O kapacitetima se uglavnom ne govori, stoga je nepoznato jesmo li stvorili zalihe za mjesec, godinu, pet… U jednom većem pekarskom pogonu govore nam da imaju dovoljne zalihe do kraja godine.
– Kupovali smo na vrijeme, međutim, što u ovom svemu znači kupiti navrijeme. Mi otkupljujemo uglavnom od domaćih proizvođača, a tu zalihe nisu ni približno dovoljne za neko dulje razdoblje. Nažalost, BiH je mali igrač na svjetskom tržištu, stoga mnogo toga i uvozimo, a kako ćemo uvoziti po novim uvjetima, nismo sigurni. Ionako već nema kruha jeftinijeg od dvije i pol marke. To je pokazatelj koliko hrana postaje luksuz – priča nam voditelj jedne od pekarskih radnji. Dogovor o izvozu žitarica preko Crnog mora bio je od ključne važnosti za osiguravanje dovoljne opskrbe svijeta žitaricama u prošloj godini, a najnoviji potezi Rusije izvršit će dodatni pritisak na cijene hrane. MMF ističe da je povećanje cijena od 10 do 15 posto razumna procjena. Najpogođeniji ovim potezom su Sjeverna Afrika, Bliski istok i Južna Azija. Nedavno je Radenko Pelemiš, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice, govorio o problemima vezanima uz pšenicu.
– Mi nemamo robne rezerve s kojima bi se moglo u ovakvim situacijama intervenirati i stabilizirati cijene pšenice na tržištu. Uz to, znamo da domaća pšenica sudjeluje 30 – 35 posto u prehrambenoj industriji, a ostatak uvozimo iz Srbije i Mađarske – toj uvoznoj pšenici cijenu diktira burza i mi na to ne možemo utjecati – kazao je nedavno Pelemiš. S obzirom na to da je urod pao, već se najavljuje gašenje proizvodnje. Također, dok se moglo uvoziti iz Ukrajine, silosi su ponajviše napunjeni takvim žitaricama. To i ne bi bio problem jer ionako moramo uvoziti kad nemamo dovoljno svoje proizvodnje, međutim, pitanje je kakva je kvaliteta tog žita koje se uvozi iz ratom zahvaćenih područja, je li ono kontaminirano i slično. Koliko u BiH pada broj proizvođača, potvrđuje i informacija da je nekad u Semberiji bilo oko 15 tisuća proizvođača žitarica, a danas ih je manje od dvije tisuće, s tendencijom daljnjeg pada jer je godina bila slaba, a država nije napravila konkretne poteze da zaštiti domaću proizvodnju.
Država bez mehanizama
Nedavno je analitičar Milenko Stanić istaknuo da odgovorne države stvaraju situaciju eliminirati nečije monopole, primjerice, na žitarice, dok u BiH toga nema. Stoga je lako moguće očekivati da će se poskupljenje cijena žitarica u BiH dogoditi brže nego u razvijenim državama koje imaju robne rezerve i traže načine kako olakšati svojim građanima.
Potrošačka košarica, navode analitičari, postaje vrećica u koju ubacimo pokoji prehrambeni artikl i onda se čudimo kako u njoj ništa nema, a potrošili smo 100, 200 maraka… Kriza ne posustaje, naprotiv, postaje sve agresivnija, a BiH nema mehanizme ili ih ne koristi kako bi ublažila udar na građane.
