Kozji stajnjak je po svom sastavu daleko ispred drugih vrsta, a njegova upotreba stvara optimalne uslove za rast i razvoj biljaka. Sadrži manje vode od stajnjaka drugih domaćih životinja. Može da se koristi za skoro sve usjeve, uključujući ukrasne biljke. Posebno je koristan za voćnjake, povrće i začinsko bilje.

Upotrebljava se kompostiran ili kao malč. Na njegov kvalitet utiču starost i zdravstveno stanje životinja, ishrana, uslovi držanja, izbor stelje.

Najbolji kvalitet ima kada se životinje hrane svježom travom, sijenom, mahunarkama i žitaricama. Odlikuje se većim sadržajem kalija, fosfora i azota. Poboljšava strukturu i snabdjevenost biljnim hranivima različitih tipova zemljišta.

Jednostavno je za upotrebu

Ne preporučuje se upotreba svježeg, jer može biti agresivan za korijen biljaka i spaliti ga. U takvom stanju može da se koristi u jesenskoj obradi gdje će na proljeće biti sjetva ili sadnja.

Najbolje je koristiti fermentisan ili zreo kozji stajnjak koji se dobiva kada se svjež odlaže na za to predviđeno mjesto i prekrije folijom. Neophodno je održavanje vlažnosti, a proces se odvija na temperaturi od 70ºC što će uništiti štetne insekte i prouzrokovače oboljenja koji mogu biti prisutni u svježoj masi. Dodaju mu se trava i lišće kako bi se dobila uravnoteženo organsko đubrivo. Zrenje traje dva do tri mjeseca. Poslije toga spreman je za upotrebu. Dodaje se rasturanjem po površini prije predsjetvene pripreme zemljišta ili unošenjem u plodni sloj.

Priprema tečnog đubriva

Tečno đubrivo se priprema kada se pomiješa s vodom u omjeru 1:10 i ostavi sedam do deset dana. Nakon toga se 1 l rastvora razrijedi s 10 l vode. Ovako pripremljeno đubrivo koristi se za sve usjeve, a najbolje rezultate daje kada se primjenjuje u vinovoj lozi i jagodama.

Naručito vinova loza reaguje pozitivno. Ima intenzivniji rast i razvoj, povećava se veličina bobica, poboljšava punoća grozda i okusa.

Još bolja kombinacije je ako mu se doda pepeo drveta. S količinom ne treba pretjerivati.

Od povrća najbolje na primjenu najbolje reaguju krompir, paradajz, tikve, mrkva i luk.

Agroklub.ba