Član Predsjedništva BiH Željko Komšić najavio je da će uvjetovati davanje suglasnosti za realizaciju izgradnje dvaju plinovoda s Hrvatskom i Srbijom donošenjem državnog Zakona o plinu, što bi moglo otežati rad Vijeća ministara koje je također uvjetovano zahtjevima iz Republike Srpske.
Prošloga tjedna predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je najavio kako srpski ministri neće sudjelovati u radu Vijeća ministara BiH ukoliko ova institucija ne odobri nastavak realizacije nove istočne plinske interkonekcije sa Srbijom.
Prijepor je razriješen u petak, kada su Dodik i čelnik vladajuće stranke Naroda i pravde Elmedin Konaković, koji je i bh. šef diplomacije, dogovorili da će se na sljedećoj sjednici Vijeća ministara naći odluke o realizaciji istočne te južne plinske interkonekcije s Republikom Hrvatskom.
Gostujući u programu Hayat televizije, Komšić je rekao kako će zaustaviti Dodikov i Konakovićev naum, te je uvjetovao izgradnju plinovoda donošenjem državnoga Zakona o plinu.
"Ja bez zakona o plinu neću glasovati za to nikad", rekao je Komšić.
Dodao je i kako je bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirević bliskoga stajališta o tome pitanju.
Komšić je pojasnio kako bi se plinovodima kojim bi upravljale kompanije pod nadzorom Republike Srpske, odnosno iz županije u kojoj je HDZ BiH na vlasti, praktično opskrba plinom predala Beogradu odnosno Zagrebu.
Predsjedništvo BiH je, prema Daytonskom mirovnom sporazumu, nezaobilazno kod davanja suglasnosti za realizaciju međunarodnih ugovora i sporazuma.
U slučaju da Komšić na sjednici državnoga vrha ospori realizaciju plinskih interkonekcija sa Srbijom odnosno Hrvatskom, a s njim se ne slože Bećirović te predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, on bi svejedno mogao zaustaviti donošenje te odluke tražeći proglašavanje povrede vitalnog nacionalnog interesa od kluba Hrvata u Domu naroda Federacije BiH.
No, u tome slučaju bi izvjesno dobio odbijenicu, jer u trenutačnome sazivu gornjega doma Parlamenta Federacije BiH čak 18 od 23 izaslanika dolaze iz reda stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, koje Komšića smatraju nelegitimnim hrvatskim članom Predsjedništva budući su ga Hrvatima većinom glasova nametnuli Bošnjaci.
Da bi Komšić pak zaustavio preglasavanje u državnom Predsjedništvu, potporu bi mu u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH moralo dati 16 izaslanika od njih 23 u hrvatskome klubu.
Prošloga tjedna predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je najavio kako srpski ministri neće sudjelovati u radu Vijeća ministara BiH ukoliko ova institucija ne odobri nastavak realizacije nove istočne plinske interkonekcije sa Srbijom.
Prijepor je razriješen u petak, kada su Dodik i čelnik vladajuće stranke Naroda i pravde Elmedin Konaković, koji je i bh. šef diplomacije, dogovorili da će se na sljedećoj sjednici Vijeća ministara naći odluke o realizaciji istočne te južne plinske interkonekcije s Republikom Hrvatskom.
Gostujući u programu Hayat televizije, Komšić je rekao kako će zaustaviti Dodikov i Konakovićev naum, te je uvjetovao izgradnju plinovoda donošenjem državnoga Zakona o plinu.
"Ja bez zakona o plinu neću glasovati za to nikad", rekao je Komšić.
Dodao je i kako je bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirević bliskoga stajališta o tome pitanju.
Komšić je pojasnio kako bi se plinovodima kojim bi upravljale kompanije pod nadzorom Republike Srpske, odnosno iz županije u kojoj je HDZ BiH na vlasti, praktično opskrba plinom predala Beogradu odnosno Zagrebu.
Predsjedništvo BiH je, prema Daytonskom mirovnom sporazumu, nezaobilazno kod davanja suglasnosti za realizaciju međunarodnih ugovora i sporazuma.
U slučaju da Komšić na sjednici državnoga vrha ospori realizaciju plinskih interkonekcija sa Srbijom odnosno Hrvatskom, a s njim se ne slože Bećirović te predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, on bi svejedno mogao zaustaviti donošenje te odluke tražeći proglašavanje povrede vitalnog nacionalnog interesa od kluba Hrvata u Domu naroda Federacije BiH.
No, u tome slučaju bi izvjesno dobio odbijenicu, jer u trenutačnome sazivu gornjega doma Parlamenta Federacije BiH čak 18 od 23 izaslanika dolaze iz reda stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, koje Komšića smatraju nelegitimnim hrvatskim članom Predsjedništva budući su ga Hrvatima većinom glasova nametnuli Bošnjaci.
Da bi Komšić pak zaustavio preglasavanje u državnom Predsjedništvu, potporu bi mu u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH moralo dati 16 izaslanika od njih 23 u hrvatskome klubu.
