Željko Komšić je optužio dužnosnike iz Hrvatske da po svijetu šire netočne informacije o prijetnji koju u BiH predstavlja terorizam, a takvu pretpostavku iznio je i tijekom posjeta Parizu, gdje je francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu prenio uvjeravanja da njegove tvrdnje o BiH kao regionalnoj terorističkoj “tempiranoj bombi” nisu utemeljene na činjenicama.
Ne znam je li pametno i mudro pretpostavljati u ovom slučaju, ali moja je pretpostavka da to službenici iz Zagreba koriste možda i u bilateralnim razgovorima s drugim šefovima država, premijerima itd.
Riječ je o notornoj neistini; mi imamo precizne podatke koje nismo sami skupljali, već i u suradnji s prijateljskim zemljama, zemljama partnerima, u suradnji službi sigurnosti ne samo u BiH i regiji već i mnogo šire, kazao je Komšić iz Pariza u javljanju za regionalnu televizijsku mrežu Al Jazeera Balkans dodajući pritom kako je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović bila među prvima koji su počeli širiti netočne informacije o terorističkoj prijetnji u BiH.
Ured hrvatske predsjednice ranije je iznio stajalište po kojemu Komšića ne smatra “legitimnim niti relevantnim sugovornikom” jer je nametnut Hrvatima u BiH, no Komšić je ustvrdio kako s Grabar-Kitarović ipak povremeno izravno komunicira iako se o tome šuti.
Kazao je kako su njih dvoje razgovarali na marginama ovogodišnjeg zasjedanja Opće skupštine UN-a, konkretno na primanju koje je tim povodom priredio američki predsjednik Donald Trump. Informaciju o tom “finom i laganom razgovoru o brojnim temama”, kako tvrdi, nisu željeli širiti jer su vjerovali da bi se to u Hrvatskoj “moglo različito tumačiti u predizbornoj kampanji”.
Kazao je kako je to rezultat činjenice da su Hrvatska i BiH dospjele u takvu fazu uzajamnih odnosa da je svaki potez osjetljiv i može se različito tumačiti.
Hrvatsko vodstvo daje sebi previše za pravo intervenirati u stvarima koje su unutarnje pitanje BiH i nemaju veze s hrvatskom unutrašnjom, a posebice ne vanjskom politikom. Ali, to je trenutak u kojem živimo i na nama je da se nadamo da će se to nadići, kazao je Komšić za Al Jazeeru.
Komšić je u glavni grad Francuske doputovao jučer kako bi tamo sudjelovao u radu Pariškog foruma mira, uspostavljenog radi održavanja međunarodne suradnje kao ključnog faktora za suočavanje s izazovima današnjice i osiguravanje trajnog svjetskog mira.
Komšića je uoči tog skupa u Elizejskoj palači svečano dočekao i pozdravio francuski predsjednik Macron koji je prošlog tjedna izazvao pravu buru reakcija u BiH zbog njegove tvrdnje kako je ta zemlja “tempirana bomba” i prijetnja sigurnosti zbog povratka stotina njenih građana koji su se borili u redovima terorističkih organizacija u Siriji i Iraku.
Komšić i Macron su se na crvenom tepihu pred Elizejskom palačom zadržali duže nego što je to bilo predviđeno protokolom i pritom razgovarali. Komšić je naknadno pojasnio kako je tu prigodu iskoristio da bi Macronu prenio uvjeravanja kako njegove ocjene o opasnosti od terorizma u BiH nisu utemeljene na činjenicama.
Iskoristio sam priliku da predsjedniku Macronu kažem da je ta jedna njegova rečenica u intervjuu za The Economist izazvala dosta uznemirenosti u BiH, da je riječ o stvarima koje nisu točne i da francuski veleposlanik u Sarajevu ima precizne podatke koje smo mu dostavili, a potrudili smo se i ovdje preko našeg veleposlanstva da se to dostavi izravno uredu predsjednika Macrona i da o tome moramo posebno razgovarati. On je rekao da se slaže da o tome moramo posebno razgovarati, tvrdi Komšić.
Komšić navodi kako je oko 300 državljana BiH, od čega je polovica žena i djece bilo na ratištima u Siriji, a 98 ih je tamo i poginulo, dok su do sada procesuirana 24 povratnika.
(Hina)
Ne znam je li pametno i mudro pretpostavljati u ovom slučaju, ali moja je pretpostavka da to službenici iz Zagreba koriste možda i u bilateralnim razgovorima s drugim šefovima država, premijerima itd.
Riječ je o notornoj neistini; mi imamo precizne podatke koje nismo sami skupljali, već i u suradnji s prijateljskim zemljama, zemljama partnerima, u suradnji službi sigurnosti ne samo u BiH i regiji već i mnogo šire, kazao je Komšić iz Pariza u javljanju za regionalnu televizijsku mrežu Al Jazeera Balkans dodajući pritom kako je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović bila među prvima koji su počeli širiti netočne informacije o terorističkoj prijetnji u BiH.
Ured hrvatske predsjednice ranije je iznio stajalište po kojemu Komšića ne smatra “legitimnim niti relevantnim sugovornikom” jer je nametnut Hrvatima u BiH, no Komšić je ustvrdio kako s Grabar-Kitarović ipak povremeno izravno komunicira iako se o tome šuti.
Kazao je kako su njih dvoje razgovarali na marginama ovogodišnjeg zasjedanja Opće skupštine UN-a, konkretno na primanju koje je tim povodom priredio američki predsjednik Donald Trump. Informaciju o tom “finom i laganom razgovoru o brojnim temama”, kako tvrdi, nisu željeli širiti jer su vjerovali da bi se to u Hrvatskoj “moglo različito tumačiti u predizbornoj kampanji”.
Kazao je kako je to rezultat činjenice da su Hrvatska i BiH dospjele u takvu fazu uzajamnih odnosa da je svaki potez osjetljiv i može se različito tumačiti.
Hrvatsko vodstvo daje sebi previše za pravo intervenirati u stvarima koje su unutarnje pitanje BiH i nemaju veze s hrvatskom unutrašnjom, a posebice ne vanjskom politikom. Ali, to je trenutak u kojem živimo i na nama je da se nadamo da će se to nadići, kazao je Komšić za Al Jazeeru.
Komšić je u glavni grad Francuske doputovao jučer kako bi tamo sudjelovao u radu Pariškog foruma mira, uspostavljenog radi održavanja međunarodne suradnje kao ključnog faktora za suočavanje s izazovima današnjice i osiguravanje trajnog svjetskog mira.
Komšića je uoči tog skupa u Elizejskoj palači svečano dočekao i pozdravio francuski predsjednik Macron koji je prošlog tjedna izazvao pravu buru reakcija u BiH zbog njegove tvrdnje kako je ta zemlja “tempirana bomba” i prijetnja sigurnosti zbog povratka stotina njenih građana koji su se borili u redovima terorističkih organizacija u Siriji i Iraku.
Komšić i Macron su se na crvenom tepihu pred Elizejskom palačom zadržali duže nego što je to bilo predviđeno protokolom i pritom razgovarali. Komšić je naknadno pojasnio kako je tu prigodu iskoristio da bi Macronu prenio uvjeravanja kako njegove ocjene o opasnosti od terorizma u BiH nisu utemeljene na činjenicama.
Iskoristio sam priliku da predsjedniku Macronu kažem da je ta jedna njegova rečenica u intervjuu za The Economist izazvala dosta uznemirenosti u BiH, da je riječ o stvarima koje nisu točne i da francuski veleposlanik u Sarajevu ima precizne podatke koje smo mu dostavili, a potrudili smo se i ovdje preko našeg veleposlanstva da se to dostavi izravno uredu predsjednika Macrona i da o tome moramo posebno razgovarati. On je rekao da se slaže da o tome moramo posebno razgovarati, tvrdi Komšić.
Komšić navodi kako je oko 300 državljana BiH, od čega je polovica žena i djece bilo na ratištima u Siriji, a 98 ih je tamo i poginulo, dok su do sada procesuirana 24 povratnika.
(Hina)
