Posljedice pandemije koronavirusa nisu zaobišle ni gospodarstvo Bosne i Hercegovine. Za oporavak bit će potreban dodatni novac. Institucije BiH zadužit će se kako bi održale financijsku stabilnost. Zaduženje neće ići za investicije, već proračunsku održivost, rekli su tijekom tjedna predsjedavajući Vijeća ministara i entitetski premijeri.
"Podaci ubijaju i o tome se ne može govoriti", poručio je Fadil Novalić, premijer FBiH.
Ekonomske posljedice
Ubitačni podaci govore da ekonomske posljedice koronavirusa pogađaju sve na planeti zemlji, bez obzira na to što u našoj državi lideri govore kako drže stvari pod kontrolom. Novo zaduženje od MMF-a koje se planira, ići će, logično, za proračunsku održivost jer, ono što obećavaju premijeri je...
"Da ćemo držati proračunsku ravnotežu pod svaku cijenu. Znači, to je jedno. Uz pomoć stranog novca, ne domaćeg, domaći ostavljamo za privredne subjekte", kazao je premijer FBiH.
I dok vlast u BiH obećava kako će donijeti zakone koji će pomoći gospodarstvenicima u BiH, npr. peradari u našoj zemlji muku muče, njih 350 farmi, odnosno preko 20.000 zaposlenih i 100.000 ljudi koji suštinski žive od te grane poljoprivrede, poručuju kako su došla teška vremena u kojima će mnogi morati zatvoriti svoje farme ako država ne pomogne, piše N1.
Mesud Pinjo, predsjednik udruženja peradara FBiH i sam uzgajivač tovnih pilića, kaže kako uzgajivači tovnih plića nisu u mogućnosti dalje da vrše proizvodnju pilećeg mesa, jer ga nemaju gdje plasirati. Već sada je 30 posto farmi van stroja.
"S obzirom na to da država, ne znam što rekoh država, nije država. Ne znam je li protektorat, ne znam ni to, nema nikakve strategije, apsolutno nema nikakve strategije za razvoj poljoprivrede. Nas je totalno izdala akademska zajednica iz agrara, jer evo kao što vidite nitko se živ od njih, ti bajni doktori nauka, magistri itd, ne oglašava, nas nitko ne kontaktira. I mi ćemo definitivno ovim našim vlastodršcima kazati, ljudi ili će te slušati što vam mi govorimo ili dolazi revolucija", naglasio je Pinjo.
Pomoć od posuđenog novca
No, bh. lideri poručuju da će pomoć gospodarstvu doći, opet od pozajmljenog novca.
"Kako bi se, kao prvo, eliminirale posljedice Covida, ali i pokrenuli novi investicioni ciklusi. Također, očekujemo da se ubrzo završe razgovori s EK vezan za makrofinancijsku pomoć koji je planiran za ovu godinu, s tim što ćemo tražiti da ova pomoć ne bude vezana samo za jednu godinu, već da bude planirana za narednih 5-6 godina", izjavio je Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH.
Ekonomisti poručuju da je plan za budžet napravljen u prosincu, desila se pandemija i veliki pad prihoda. Nije napravljen rebalans po pitanju prihoda, već samo troškova. Zbog toga dolazi do novih zaduženja od međunarodnih ekonomskih institucija.
"Ja mislim da bi najveća pomoć građana BiH bila kada bi MMF odbio to da financira, jer ono što ja mogu da kažem, ako imate situaciju da o troškovima nitko ne vodi računa, a kada vam nedostaje novac, idete u zaduženje naših budućih generacija. Onda praktično radite protiv svojih građana", istakao je Zoran Pavlović, ekonomista.
Dobro prošli?
Međutim, procjene premijera su da smo dobro prošli u doba koronakrize. Hvale se kako je BDP u BiH doživio manji pad nego u većini zemalja Europe, takoreći smo poslije Srbije, drugi na europskom tlu, kaže premijer FBiH Fadil Novalić.
"To je isto kao kada se poredite, npr. u obratnom smjeru. Njemačka ima rast 2-3 posto. To je Njemačka s razvijenom privredom. Kada BiH ima rast 2-3 posto to je jad i čemer. Taj pad je mnogo veći jer dovoljno je pogledati uvoz-izvoz kako ide, pad na fiskalnim kasama i jasno vam je da je pad manji. To što se kod nas malo šminka statistika, pa se uzimaju samo oni podaci koji odgovaraju, pa smo mi onda bolji u regionu, evo ja vas ponovo vraćam na to. Otiđite molim vas u te vlade i recite 'ej treba za kulturu, obrazovanje, istraživanje i razvoj'. Oni će vam reći, ne možemo to, znate korona je, para nema", kazala je Svetlana Cenić, ekonomistica.
Suštinski, vlade u BiH ne znaju kakav će ekonomski scenarij biti u BiH u narednom periodu. Jedina sigurnost je da će do novca doći, a što će biti...
"Vidite, kada bi znali odgovor svi danas prisutni i puno pametniji od nas, vjerojatno, kandidirali bi se mnogi za Nobelovu nagradu", rekao je Radovan Višković, premijer RS.
"Podaci ubijaju i o tome se ne može govoriti", poručio je Fadil Novalić, premijer FBiH.
Ekonomske posljedice
Ubitačni podaci govore da ekonomske posljedice koronavirusa pogađaju sve na planeti zemlji, bez obzira na to što u našoj državi lideri govore kako drže stvari pod kontrolom. Novo zaduženje od MMF-a koje se planira, ići će, logično, za proračunsku održivost jer, ono što obećavaju premijeri je...
"Da ćemo držati proračunsku ravnotežu pod svaku cijenu. Znači, to je jedno. Uz pomoć stranog novca, ne domaćeg, domaći ostavljamo za privredne subjekte", kazao je premijer FBiH.
I dok vlast u BiH obećava kako će donijeti zakone koji će pomoći gospodarstvenicima u BiH, npr. peradari u našoj zemlji muku muče, njih 350 farmi, odnosno preko 20.000 zaposlenih i 100.000 ljudi koji suštinski žive od te grane poljoprivrede, poručuju kako su došla teška vremena u kojima će mnogi morati zatvoriti svoje farme ako država ne pomogne, piše N1.
Mesud Pinjo, predsjednik udruženja peradara FBiH i sam uzgajivač tovnih pilića, kaže kako uzgajivači tovnih plića nisu u mogućnosti dalje da vrše proizvodnju pilećeg mesa, jer ga nemaju gdje plasirati. Već sada je 30 posto farmi van stroja.
"S obzirom na to da država, ne znam što rekoh država, nije država. Ne znam je li protektorat, ne znam ni to, nema nikakve strategije, apsolutno nema nikakve strategije za razvoj poljoprivrede. Nas je totalno izdala akademska zajednica iz agrara, jer evo kao što vidite nitko se živ od njih, ti bajni doktori nauka, magistri itd, ne oglašava, nas nitko ne kontaktira. I mi ćemo definitivno ovim našim vlastodršcima kazati, ljudi ili će te slušati što vam mi govorimo ili dolazi revolucija", naglasio je Pinjo.
Pomoć od posuđenog novca
No, bh. lideri poručuju da će pomoć gospodarstvu doći, opet od pozajmljenog novca.
"Kako bi se, kao prvo, eliminirale posljedice Covida, ali i pokrenuli novi investicioni ciklusi. Također, očekujemo da se ubrzo završe razgovori s EK vezan za makrofinancijsku pomoć koji je planiran za ovu godinu, s tim što ćemo tražiti da ova pomoć ne bude vezana samo za jednu godinu, već da bude planirana za narednih 5-6 godina", izjavio je Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH.
Ekonomisti poručuju da je plan za budžet napravljen u prosincu, desila se pandemija i veliki pad prihoda. Nije napravljen rebalans po pitanju prihoda, već samo troškova. Zbog toga dolazi do novih zaduženja od međunarodnih ekonomskih institucija.
"Ja mislim da bi najveća pomoć građana BiH bila kada bi MMF odbio to da financira, jer ono što ja mogu da kažem, ako imate situaciju da o troškovima nitko ne vodi računa, a kada vam nedostaje novac, idete u zaduženje naših budućih generacija. Onda praktično radite protiv svojih građana", istakao je Zoran Pavlović, ekonomista.
Dobro prošli?
Međutim, procjene premijera su da smo dobro prošli u doba koronakrize. Hvale se kako je BDP u BiH doživio manji pad nego u većini zemalja Europe, takoreći smo poslije Srbije, drugi na europskom tlu, kaže premijer FBiH Fadil Novalić.
"To je isto kao kada se poredite, npr. u obratnom smjeru. Njemačka ima rast 2-3 posto. To je Njemačka s razvijenom privredom. Kada BiH ima rast 2-3 posto to je jad i čemer. Taj pad je mnogo veći jer dovoljno je pogledati uvoz-izvoz kako ide, pad na fiskalnim kasama i jasno vam je da je pad manji. To što se kod nas malo šminka statistika, pa se uzimaju samo oni podaci koji odgovaraju, pa smo mi onda bolji u regionu, evo ja vas ponovo vraćam na to. Otiđite molim vas u te vlade i recite 'ej treba za kulturu, obrazovanje, istraživanje i razvoj'. Oni će vam reći, ne možemo to, znate korona je, para nema", kazala je Svetlana Cenić, ekonomistica.
Suštinski, vlade u BiH ne znaju kakav će ekonomski scenarij biti u BiH u narednom periodu. Jedina sigurnost je da će do novca doći, a što će biti...
"Vidite, kada bi znali odgovor svi danas prisutni i puno pametniji od nas, vjerojatno, kandidirali bi se mnogi za Nobelovu nagradu", rekao je Radovan Višković, premijer RS.
