Suprotno predviđanjima i podacima izlaznih anketa, Kolumbijci su na nedjeljnom referendumu odbili mirovni sporazum između vlade i marksističkih pobunjenika kojim bi bio okončan 52-godišnji rat između države i pobunjenika FARC-a u kojem je poginulo gotovo četvrt milijuna ljudi.
Nakon prebrojanih 99,59 posto glasačkih listića, 50,23 posto izašlih na referendum glasovalo je protiv mirovnog sporazuma, dok je njih 49,76 podržalo dogovor vlade i pobunjenika.
Na referendum je izašlo samo 37 posto registriranih birača, a razlog tomu je dijelom i jaka kiša koja je padala diljem zemlje.
Kolumbijski predsjednik Juan Manuel Santos i marksistički pobunjenički vođa Timošenko potpisali su u ponedjeljak u Cartageni povijesni mirovni sporazum kojim je formalno završen oružani sukob koji je trajao od 1964. godine.
U njemu je sudjelovalo nekoliko pobunjeničkih skupina krajnje ljevice, paravojske krajnje desnice i oružane snage.
U polustoljetnom je sukobu poginulo gotovo 250.000 ljudi, 45.000 je nestalo a 6,9 milijuna je raseljeno.
Pregovarali o završetku sukoba trajali gotovo četiri godine
Santos i marksistički pobunjenički vođa Timošenko najavili su kako će se svejedno nastaviti boriti za završetak 52-godišnjeg oružanog sukoba.
"Neću odustati u traženju mira sve do posljednjeg dana mandata jer to je pravi put za stvaranje bolje nacije za našu djecu", rekao je Santos kojemu drugi predsjednički mandat istječe u kolovozu 2018. godine, te se više neće moći kandidirati za tu dužnost.
"FARC i nadalje želi koristiti samo riječi kao oružje za izgradnju budućnosti. Svim ljudima u Kolumbiji koji sanjaju mir poručujem da računaju na nas i da će mir pobijediti", dodao je tome Timošenko.
Predstavnici dviju strana finalizirali su dogovor 24. kolovoza u Havani nakon gotovo četiri godine pregovora. Sporazum uključuje odredbe o uključivanju FARC-a u politički život, osnivanje suda za ratne zločine, reforme u ruralnom sektoru i reintegraciju demobiliziranih gerilaca u građanski život.
"Moramo završiti 52-godišnji rat i otvoriti novi put miru koji će nas odvesti u bolju budućnost. Mir je način kojim ćemo osigurati našoj djeci i unučadi bolju zemlju", izjavio je kolumbijski predsjednik nakon glasovanja.
Brojnost pripadnika FARC-a posljednjih se godina prepolovila zbog vojne ofenzive koju su podržale i Sjedinjene Države, pa su oni odlučili položiti oružje i za vlast se boriti političkim sredstvima.
Prema sporazumu FARC je mogao imati svoje predstavnike na predsjedničkim i parlamentarnim izborima 2018. godine. (Hina)
Nakon prebrojanih 99,59 posto glasačkih listića, 50,23 posto izašlih na referendum glasovalo je protiv mirovnog sporazuma, dok je njih 49,76 podržalo dogovor vlade i pobunjenika.
Na referendum je izašlo samo 37 posto registriranih birača, a razlog tomu je dijelom i jaka kiša koja je padala diljem zemlje.
Kolumbijski predsjednik Juan Manuel Santos i marksistički pobunjenički vođa Timošenko potpisali su u ponedjeljak u Cartageni povijesni mirovni sporazum kojim je formalno završen oružani sukob koji je trajao od 1964. godine.
U njemu je sudjelovalo nekoliko pobunjeničkih skupina krajnje ljevice, paravojske krajnje desnice i oružane snage.
U polustoljetnom je sukobu poginulo gotovo 250.000 ljudi, 45.000 je nestalo a 6,9 milijuna je raseljeno.
Pregovarali o završetku sukoba trajali gotovo četiri godine
Santos i marksistički pobunjenički vođa Timošenko najavili su kako će se svejedno nastaviti boriti za završetak 52-godišnjeg oružanog sukoba.
"Neću odustati u traženju mira sve do posljednjeg dana mandata jer to je pravi put za stvaranje bolje nacije za našu djecu", rekao je Santos kojemu drugi predsjednički mandat istječe u kolovozu 2018. godine, te se više neće moći kandidirati za tu dužnost.
"FARC i nadalje želi koristiti samo riječi kao oružje za izgradnju budućnosti. Svim ljudima u Kolumbiji koji sanjaju mir poručujem da računaju na nas i da će mir pobijediti", dodao je tome Timošenko.
Predstavnici dviju strana finalizirali su dogovor 24. kolovoza u Havani nakon gotovo četiri godine pregovora. Sporazum uključuje odredbe o uključivanju FARC-a u politički život, osnivanje suda za ratne zločine, reforme u ruralnom sektoru i reintegraciju demobiliziranih gerilaca u građanski život.
"Moramo završiti 52-godišnji rat i otvoriti novi put miru koji će nas odvesti u bolju budućnost. Mir je način kojim ćemo osigurati našoj djeci i unučadi bolju zemlju", izjavio je kolumbijski predsjednik nakon glasovanja.
Brojnost pripadnika FARC-a posljednjih se godina prepolovila zbog vojne ofenzive koju su podržale i Sjedinjene Države, pa su oni odlučili položiti oružje i za vlast se boriti političkim sredstvima.
Prema sporazumu FARC je mogao imati svoje predstavnike na predsjedničkim i parlamentarnim izborima 2018. godine. (Hina)
