Zaposleni u javnom sektoru uživaju u produženom vikendu. Ponedjeljak i utorak za njih su neradni dani. No, pitanje je je li ta praksa postala luksuz, može li država priuštiti sebi nerad?
Svaki neradni dan prazni državnu kasu. N1 donosi koliko će državu koštati Praznik rada. Izračunali su kako nerad državu dnevno dođe 36 milijuna maraka. Prema prijedlogu Ministarstva rada i socijalne politike u ovoj godini u Federaciji BiH će biti 17, a u RS-u 22 neradna dana.
Nadležni se pravdaju. "Ako zakonom propisani praznik traje dva dana, onda mi ne možemo mijenjati odredbe zakona. Mi ih poštujemo. Naravno da moramo imati senzibilitet prema ekonomiji i to je neka obveza koju moramo svi voditi i provoditi", poručuje Veseljko Drljača. Jedan neradni dan financira upravo privatni sektor plaćajući poreze. A, privatni sektor sebi ne može priuštiti odmor za praznike. Vremena za odmor nema.
Zakon o praznicima na državnoj razini još uvijek ne postoji, što poslodavci nerijetko iskorištavaju. "Obzirom da osobito u ovom sektoru imate poslodavce koji djeluju na državnoj razini, tako da to nepostojanje državnog zakona o praznicima je upravo jedan kamen spoticanja kad je riječ o radu na praznike", tvrdi Mersiha Beširović. U strahu od otkaza, na rad bez odmora za praznike radnici se ne žale. Poslodavci moraju kontinuiranim radom platiti poreze, da bi za praznike državne institucije odmarale i uživale luksuz od 36 milijuna KM na dan.
Svaki neradni dan prazni državnu kasu. N1 donosi koliko će državu koštati Praznik rada. Izračunali su kako nerad državu dnevno dođe 36 milijuna maraka. Prema prijedlogu Ministarstva rada i socijalne politike u ovoj godini u Federaciji BiH će biti 17, a u RS-u 22 neradna dana.
Nadležni se pravdaju. "Ako zakonom propisani praznik traje dva dana, onda mi ne možemo mijenjati odredbe zakona. Mi ih poštujemo. Naravno da moramo imati senzibilitet prema ekonomiji i to je neka obveza koju moramo svi voditi i provoditi", poručuje Veseljko Drljača. Jedan neradni dan financira upravo privatni sektor plaćajući poreze. A, privatni sektor sebi ne može priuštiti odmor za praznike. Vremena za odmor nema.
Zakon o praznicima na državnoj razini još uvijek ne postoji, što poslodavci nerijetko iskorištavaju. "Obzirom da osobito u ovom sektoru imate poslodavce koji djeluju na državnoj razini, tako da to nepostojanje državnog zakona o praznicima je upravo jedan kamen spoticanja kad je riječ o radu na praznike", tvrdi Mersiha Beširović. U strahu od otkaza, na rad bez odmora za praznike radnici se ne žale. Poslodavci moraju kontinuiranim radom platiti poreze, da bi za praznike državne institucije odmarale i uživale luksuz od 36 milijuna KM na dan.
