Geopolitički stručnjak Vlatko Cvrtila komentirao je za RTL situaciju u Ukrajini i odluku Finske i Švedske da se priključe NATO-u.
Finska i Švedska su jednom nogom već u NATO-u, koliko ozbiljno treba shvaćati ruske prijetnje, pa i nuklearnim oružjem?
Mislim da tu oružje sada nije u pitanju, Rusija naprosto nema mogućnosti jer je većinu svojih vojnih kapaciteta angažirala u agresiji na Ukrajinu. Ali sigurno će biti nekih posljedica, kao prekida isporuke električne energije, što je puno manji problem za Finsku.
Puno veći bi bio kad bi to bila zabrana isporuka plina jer Finska puno više ovisi o ruskom plinu. Bit će vjerojatno i drugih verbalnih, diplomatskih poruka prema Finskoj, ali iz toga se neće ništa dogoditi. Da se to dogodilo prije nekoliko godina, to bi bio stvarno presedan, da dvije neutralne države uđu u NATO.
Što Finskoj i Švedskoj znači članstvo u NATO-u, može li ih NATO zaštititi?
Članice NATO-a štiti članak 5, ako se dogodi napad na jednu, sve druge države pomažu i teško da bi se netko usudio napasti državu iza koje stoji cijeli NATO. Švedska i Finska su za period od zahtjeva za članstvo do prijema dobile sigurnosna jamstva od SAD-a, a potpisale su i sporazum s V. Britanijom.
Dakle, možemo smatrati da je mir u Europi zajamčen s obzirom na njihov ulazak u NATO?
To neće sigurno poremetiti mir. Mir je poremetila agresija na Ukrajinu. Nova geopolitička konsolidacija Europe više neće biti toliko utemeljena na partnerstvu s Rusijom, nego na njenom isključivanju u vojnom, političkom i ekonomskom smislu i u stvaranju jedne barijere, nešto slično kao u hladnom ratu, ali puno sofisticiranije.
Koliko je trenutno realna opasnost tim zemljama od Rusije?
Ne postoji takva opasnost, obje zemlje imaju snažne vojske koje su morale graditi kao neutralne zemlje jer su znale tko im je susjed i odakle bi mogao doći napad… Ali to još uvijek nije dovoljno jamstvo… Mislim da će one biti članice koje će ipak zadržati jedan neutralni dio.
Ja sam siguran da je finski predsjednik, kad je razgovarao s ruskim, da mu je dao određena jamstva da se neće na teritoriju Finske smještati određene instalacije NATO-a koje bi prijetile Rusiji. Isto to će raditi i Švedska. Bilo kakvo postavljanje nekog ofenzivnog naoružanja ni u javnosti tih zemalja ne bi naišlo na veliko odobravanje s obzirom na to da je kod njih jaka kultura neutralnosti.
Može li, hoće li proširenje NATO-a zaustaviti Turska?
Turska je u nekoliko dana promijenila… Njihov predsjednik je malo promijenio njihovu dosadašnju politiku, vidi se da Turska tu traži neke stvari, možda i neke pregovore koji nemaju previše veze s ovime.
Može li to Turska i dobiti?
Vjerojatno da jer Turska je prevelika i previše značajna u NATO-u. Oni su izrazili svoju suzdržanost tom činu jer - Švedska više, Finska manje - podržavaju Kurde, njihovo iseljeništvo, čak ima i njihovih zastupnika u parlamentu Švedske.
Turska ima tri zahtjeva, Hrvatska samo jedan, izmjena izbornog zakona u BiH. Koliko Hrvatska može stati na put Švedskoj i Finskoj?
Mislim da nije cilj da im se stane na put, nego da se u tom procesu sada, koji je jako važan, koji je na dnevnom redu NATO-a, koji je i u EU jako važan, da se uz njega vežu određena pitanja koja su nama važna… Mislim da Hrvatska ne može utjecati da bi zaustavila taj proces, pitanje je koliko mi možemo utjecati na to o čemu je predsjednik govorio, da se više pažnje posveti izbornom zakonu i svemu o čemu je on tamo govorio kako bi se postigla viša razina ravnopravnosti Hrvata u BiH.
Finska i Švedska su jednom nogom već u NATO-u, koliko ozbiljno treba shvaćati ruske prijetnje, pa i nuklearnim oružjem?
Mislim da tu oružje sada nije u pitanju, Rusija naprosto nema mogućnosti jer je većinu svojih vojnih kapaciteta angažirala u agresiji na Ukrajinu. Ali sigurno će biti nekih posljedica, kao prekida isporuke električne energije, što je puno manji problem za Finsku.
Puno veći bi bio kad bi to bila zabrana isporuka plina jer Finska puno više ovisi o ruskom plinu. Bit će vjerojatno i drugih verbalnih, diplomatskih poruka prema Finskoj, ali iz toga se neće ništa dogoditi. Da se to dogodilo prije nekoliko godina, to bi bio stvarno presedan, da dvije neutralne države uđu u NATO.
Što Finskoj i Švedskoj znači članstvo u NATO-u, može li ih NATO zaštititi?
Članice NATO-a štiti članak 5, ako se dogodi napad na jednu, sve druge države pomažu i teško da bi se netko usudio napasti državu iza koje stoji cijeli NATO. Švedska i Finska su za period od zahtjeva za članstvo do prijema dobile sigurnosna jamstva od SAD-a, a potpisale su i sporazum s V. Britanijom.
Dakle, možemo smatrati da je mir u Europi zajamčen s obzirom na njihov ulazak u NATO?
To neće sigurno poremetiti mir. Mir je poremetila agresija na Ukrajinu. Nova geopolitička konsolidacija Europe više neće biti toliko utemeljena na partnerstvu s Rusijom, nego na njenom isključivanju u vojnom, političkom i ekonomskom smislu i u stvaranju jedne barijere, nešto slično kao u hladnom ratu, ali puno sofisticiranije.
Koliko je trenutno realna opasnost tim zemljama od Rusije?
Ne postoji takva opasnost, obje zemlje imaju snažne vojske koje su morale graditi kao neutralne zemlje jer su znale tko im je susjed i odakle bi mogao doći napad… Ali to još uvijek nije dovoljno jamstvo… Mislim da će one biti članice koje će ipak zadržati jedan neutralni dio.
Ja sam siguran da je finski predsjednik, kad je razgovarao s ruskim, da mu je dao određena jamstva da se neće na teritoriju Finske smještati određene instalacije NATO-a koje bi prijetile Rusiji. Isto to će raditi i Švedska. Bilo kakvo postavljanje nekog ofenzivnog naoružanja ni u javnosti tih zemalja ne bi naišlo na veliko odobravanje s obzirom na to da je kod njih jaka kultura neutralnosti.
Može li, hoće li proširenje NATO-a zaustaviti Turska?
Turska je u nekoliko dana promijenila… Njihov predsjednik je malo promijenio njihovu dosadašnju politiku, vidi se da Turska tu traži neke stvari, možda i neke pregovore koji nemaju previše veze s ovime.
Može li to Turska i dobiti?
Vjerojatno da jer Turska je prevelika i previše značajna u NATO-u. Oni su izrazili svoju suzdržanost tom činu jer - Švedska više, Finska manje - podržavaju Kurde, njihovo iseljeništvo, čak ima i njihovih zastupnika u parlamentu Švedske.
Turska ima tri zahtjeva, Hrvatska samo jedan, izmjena izbornog zakona u BiH. Koliko Hrvatska može stati na put Švedskoj i Finskoj?
Mislim da nije cilj da im se stane na put, nego da se u tom procesu sada, koji je jako važan, koji je na dnevnom redu NATO-a, koji je i u EU jako važan, da se uz njega vežu određena pitanja koja su nama važna… Mislim da Hrvatska ne može utjecati da bi zaustavila taj proces, pitanje je koliko mi možemo utjecati na to o čemu je predsjednik govorio, da se više pažnje posveti izbornom zakonu i svemu o čemu je on tamo govorio kako bi se postigla viša razina ravnopravnosti Hrvata u BiH.
