Luk se na području Hercegovine uglavnom sadi tijekom mjeseca rujana, nakon prvih kiša, jer se biljke do ulaska u zimu već dobro ukorijene i pripreme za prezimljenje. Od sorti luka najviše se sadi sorta Holandski žuti, Centurion ali i rana sorta Majski srebrenjak koja se konzumira kao mladi luk. Zadnjih nekoliko godina sve traženija je i sorta Ptujski crveni. Tijekom jeseni sadi se i Izborak za ranu proljetnu potrošnju.
Za uzgoj luka u jesenskoj sadnji treba izabrati duboka, dobro propusna tla laganijeg mehaničkog sastava koja su bogata organskim tvarima. Teška, za vodu slabo propusna tla, nepovoljna su jer tijekom zime zbog slabe dreniranosti na njima može duže ili kraće vrijeme voda stajati i uništiti usjev.
Osnovna obrada tla za jesensku sadnju luka treba se obaviti odmah nakon skidanja predkultura koje su gnojene organskim gnojivima. Ako je tlo siromašno sa hranjivima, prilikom obrade u tlo se dodaje organsko gnojivo. Za to se najčešće koriste peletirana organska gnojiva (Biorex). Hobisti najčešće za gnojidbu koriste gnojivo pod nazivom Povrtko.
Optimalno vrijeme jesenske sadnje luka je polovina rujna i početak listopada, ovisno o području uzgoja. Sadnjom u ovom periodu biljke će se uspjeti dobro ukorijeniti i pripremiti za prezimljenje. Preranom sadnjom biljke mogu u zimu ući prerazvijene čime im se smanjuje sposobnost prezimljenja, a kod kasne sadnje biljke se slabo ukorijene pa ih zimske golomrazice puno lakše oštećuju.
Razmak sadnje luka
Lučice luka se sade na pripremljene gredice u redove razmaka 25 cm – 30 cm. Razmak posađenih lučica u redu treba biti 8 cm – 10 cm. Sade se po veličini ujednačene lučice promjera 1.5 cm – 2 cm. Za proizvodnju se koriste neproklijale lučice, a sadnja se obavlja na dubinu 3 cm – 4 cm. Luk se ne smije saditi preduboko jer to može utjecati na razvoj lukovica.
Savjetuje se nakon sadnje tlo prekriti slojem malča kako bi se zadržala postojeća vlažnost i spriječio razvoj korova. Kao malč najčešće se koristi slama. Jednim kilogramom srednje krupnih lučica moguće je zasaditi površinu 12 m2 – 15 m2. Ako želite da vam luk što prije nikne onda večer prije sadnje lučice luka potopite u vodu. Ovo će omogućiti lukovicama da upiju vlagu prije nego što ih posadite u zemlju, a bez vlage one jednostavno neće početi da klijaju.
Koje sorte saditi?
Od sorti luka žute boje ovojnih listova jesenskom sadnjom iz lučica se najviše uzgaja sorta Holandski žuti (Stutgarter) i Centurion F1, od crvenog luka sorta Ptujski crveni, a od bijelog luka Majski srebrenjak.
Holandski žuti (Stutgerter) je sorta luka plosnatih glavica žuto smeđih vanjskih ovojnih listova. Glavice su dosta čvrste s dobro zatvorenim vrhom. Relativno su krupne s prosječnom težinom 80 – 90 grama. Unutrašnjost glavice je bijela i umjerene je ljutine. Ovo je najzastupljenija sorta luka u uzgoju.
Centurion F1 je srednje rana sorta okruglasto plosnatih lukovica žutosmeđih ovojnih listova dobre čvrstoće. Unutrašnjost lukovice je žućkasto bijela, a okus je blago ljut. Sadržaj suhe tvari je oko 12%. Dobre je skladišne sposobnosti.
Ptujski crveni je kasna sorta ljubičastih ovojnih listova. Lukovice su okruglastog oblika, visine 6 cm do 7 cm i promjera 7 cm do 8 cm. Blago ljutog okusa, čvrstih ovojnih listova i sadržaja suhe tvari oko 12%. Pravilno uskladišten, dobro se čuva kroz duži period. Zbog specifične boje ovojnih listova dosta se koristi za dekoraciju mnogih jela i salata.
Majski srebrenjak je rana sorta okruglasto plosnatih glavica prosječne težine oko 50 grama. Glavice su obavijene bijelim ovojnim listovima. Unutrašnjost glavice je bijele boje, a okus je slatkast. Namijenjen prvenstveno za ranu proljetnu potrošnju u svježem stanju. Odličnog je ukusa i dosta se koristi i za salate i dekoraciju.
Zašto hobisti gredice luka posipaju pepelom?
Luk je osjetljiv na kiselost tla. Preporučuje se tlo blago kisele do neutralne reakcije pH vrijednosti 6 – 7. Kako bi se smanjila kiselost tla, gredice luka se često puta posipaju pepelom (lugom). Pepeo je za luk odličan dodatak zahvaljujući svom sastavu. Sadrži mnogo minerala i drugih korisnih tvari. Može se koristiti za dezinfekciju zemljišta, kao gnojivo, insekticid i fungicid. On poboljšava strukturu i karakteristike zemljišta, pomaže kod razgradnje organskih tvari, a velika je prednost što ne sadrži klor na koji su lukovi osjetljivi. Uništava uzročnike truleži glavice.
Luk se obvezno uzgaja u plodoredu i uglavnom dolazi iza kultura koje su gnojene organskim peletiranim gnojivima kao što su kupus, rajčica, krastavci i paprika. Na istoj površini luk se ne bi trebalo uzgajati barem tri godine.
Puno više informacija o agrotehnici, zaštiti luka od uzročnika bolesti i štetnika te o sortama luka doznajte od Sjemenarnine Agro Podrške na broj telefona 063/700-700.
Za uzgoj luka u jesenskoj sadnji treba izabrati duboka, dobro propusna tla laganijeg mehaničkog sastava koja su bogata organskim tvarima. Teška, za vodu slabo propusna tla, nepovoljna su jer tijekom zime zbog slabe dreniranosti na njima može duže ili kraće vrijeme voda stajati i uništiti usjev.
Osnovna obrada tla za jesensku sadnju luka treba se obaviti odmah nakon skidanja predkultura koje su gnojene organskim gnojivima. Ako je tlo siromašno sa hranjivima, prilikom obrade u tlo se dodaje organsko gnojivo. Za to se najčešće koriste peletirana organska gnojiva (Biorex). Hobisti najčešće za gnojidbu koriste gnojivo pod nazivom Povrtko.
Optimalno vrijeme jesenske sadnje luka je polovina rujna i početak listopada, ovisno o području uzgoja. Sadnjom u ovom periodu biljke će se uspjeti dobro ukorijeniti i pripremiti za prezimljenje. Preranom sadnjom biljke mogu u zimu ući prerazvijene čime im se smanjuje sposobnost prezimljenja, a kod kasne sadnje biljke se slabo ukorijene pa ih zimske golomrazice puno lakše oštećuju.
Razmak sadnje luka
Lučice luka se sade na pripremljene gredice u redove razmaka 25 cm – 30 cm. Razmak posađenih lučica u redu treba biti 8 cm – 10 cm. Sade se po veličini ujednačene lučice promjera 1.5 cm – 2 cm. Za proizvodnju se koriste neproklijale lučice, a sadnja se obavlja na dubinu 3 cm – 4 cm. Luk se ne smije saditi preduboko jer to može utjecati na razvoj lukovica.
Savjetuje se nakon sadnje tlo prekriti slojem malča kako bi se zadržala postojeća vlažnost i spriječio razvoj korova. Kao malč najčešće se koristi slama. Jednim kilogramom srednje krupnih lučica moguće je zasaditi površinu 12 m2 – 15 m2. Ako želite da vam luk što prije nikne onda večer prije sadnje lučice luka potopite u vodu. Ovo će omogućiti lukovicama da upiju vlagu prije nego što ih posadite u zemlju, a bez vlage one jednostavno neće početi da klijaju.
Koje sorte saditi?
Od sorti luka žute boje ovojnih listova jesenskom sadnjom iz lučica se najviše uzgaja sorta Holandski žuti (Stutgarter) i Centurion F1, od crvenog luka sorta Ptujski crveni, a od bijelog luka Majski srebrenjak.
Holandski žuti (Stutgerter) je sorta luka plosnatih glavica žuto smeđih vanjskih ovojnih listova. Glavice su dosta čvrste s dobro zatvorenim vrhom. Relativno su krupne s prosječnom težinom 80 – 90 grama. Unutrašnjost glavice je bijela i umjerene je ljutine. Ovo je najzastupljenija sorta luka u uzgoju.
Centurion F1 je srednje rana sorta okruglasto plosnatih lukovica žutosmeđih ovojnih listova dobre čvrstoće. Unutrašnjost lukovice je žućkasto bijela, a okus je blago ljut. Sadržaj suhe tvari je oko 12%. Dobre je skladišne sposobnosti.
Ptujski crveni je kasna sorta ljubičastih ovojnih listova. Lukovice su okruglastog oblika, visine 6 cm do 7 cm i promjera 7 cm do 8 cm. Blago ljutog okusa, čvrstih ovojnih listova i sadržaja suhe tvari oko 12%. Pravilno uskladišten, dobro se čuva kroz duži period. Zbog specifične boje ovojnih listova dosta se koristi za dekoraciju mnogih jela i salata.
Majski srebrenjak je rana sorta okruglasto plosnatih glavica prosječne težine oko 50 grama. Glavice su obavijene bijelim ovojnim listovima. Unutrašnjost glavice je bijele boje, a okus je slatkast. Namijenjen prvenstveno za ranu proljetnu potrošnju u svježem stanju. Odličnog je ukusa i dosta se koristi i za salate i dekoraciju.
Zašto hobisti gredice luka posipaju pepelom?
Luk je osjetljiv na kiselost tla. Preporučuje se tlo blago kisele do neutralne reakcije pH vrijednosti 6 – 7. Kako bi se smanjila kiselost tla, gredice luka se često puta posipaju pepelom (lugom). Pepeo je za luk odličan dodatak zahvaljujući svom sastavu. Sadrži mnogo minerala i drugih korisnih tvari. Može se koristiti za dezinfekciju zemljišta, kao gnojivo, insekticid i fungicid. On poboljšava strukturu i karakteristike zemljišta, pomaže kod razgradnje organskih tvari, a velika je prednost što ne sadrži klor na koji su lukovi osjetljivi. Uništava uzročnike truleži glavice.
Luk se obvezno uzgaja u plodoredu i uglavnom dolazi iza kultura koje su gnojene organskim peletiranim gnojivima kao što su kupus, rajčica, krastavci i paprika. Na istoj površini luk se ne bi trebalo uzgajati barem tri godine.
Puno više informacija o agrotehnici, zaštiti luka od uzročnika bolesti i štetnika te o sortama luka doznajte od Sjemenarnine Agro Podrške na broj telefona 063/700-700.
