Nepotpuni rezultati Općih izbora u Bosni i Hercegovini pokazuju kako će SDA, HDZ BiH, SNSD i SDS voditi glavnu riječ kada je u pitanju koaliranje i raspodjela zastupničkih mjesta u državnom i entitetskim parlamentima.
Prema dosadašnjim prikazanim rezultatima glasovanja, u Zastupničkom domu parlamenta BiH, od 42 mjesta, SDA će imati između devet i 11 zastupnika, Demokratska fronta i SBB četiri ili pet zastupničkih mjesta, HDZ BiH tri ili najviše četiri, dok će HDZ 1990. imati jednog zastupnika.
SDP BiH, koja je jedan od najvećih gubitnika Općih izbora, imat će samo tri zastupnika iako je u prethodnom sazivu imala čak njih osam.
Birači izbjegli Lagumžiju
Agencija Hina, koja se pozabavila foteljama i koalicijama, navela je kako među tom trojicom neće biti Zlatka Lagumdžije iako je on bio nositelj liste jer su birači, prema dostupnim informacijama, iskoristili preferencijalni model glasovanja i preskočili njegovo ime pri zaokruživanju kandidata SDP-a.
Slična sudbina zadesila je i SNSD, koji je sa osam mandata spao na za sada sigurna četiri, a na toliko može računati i SDS koji je i do sada imao toliko zastupnika.
''Preostala mjesta podijelit će nekoliko manjih stranaka no valja pričekati i na obračun tzv. kompenzacijskih mandata na temelju glasova što su ih dobile stranke koje nisu prešle izborni prag, a dobit će ih stranke koje su ušle u parlament pa će tako one jake postati još jače'', navela je Hina i dodala kako na sličan omjer snaga može se računati i u Zastupničkom domu parlamenta Federacije BiH, kao i u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Novi hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ BiH Dragan Čović potvrdio je kako je "već obavio neke razgovore" o budućoj vlasti.
Čović će sačekati konačne rezultate
"Evidentno je da će dvije ili tri bošnjačke stranke imati utjecaj na definiranje izvršne vlasti. SDA, SBB i vjerojatno DF. Kod Hrvata će to biti HDZ BiH, a vidjet ćemo kod Srba", kazao je Čović koji je medijima u Mostaru pak potvrdio da je razgovarao s Miloradom Dodikom, Fahrudinom Radončičćem i Bakirom Izetbegovićem.
''O koaliciji je neodgovorno pričati. Legitimitet naroda određuju glasači. Prepoznat ćemo kapacitet nakon konačnih rezultata i u sljedećih nekoliko dana ćemo dogovarati partnerstva na svim razinama vlasti'', rekao je Čović..
Predsjednik RS Milorad Dodik je na upit o tome tko mu je poželjan partner u vlasti na državnoj razini kazao kako je to upravo Čović i njegov HDZ, dok se o favoritima na bošnjačkoj strani nije očitovao.
Iz SDA, koja je pomela sve druge stranke na izborima, nije još uvijek istaknula tko je poželjan partner. Umjesto toga, Bakir Izetbegović je, proglašavajući izbornu pobjedu tek rekao s kim neće. A to je, sudeći po svemu, stranka Fahrudina Radončića s kojom je SDA i na sam dan izbora imala otvorene okršaje.
SDA protiv SBB-a, SBB protiv DF-a
Izetbegović je rekao kako su oni koji su se u predizbornoj kampanji služili neistinama "sami sebe diskvalificirali" kao potencijalni partneri.
Iz Stranke Željka Komšića, koja je sebe proglasila najboljom drugom strankom u Federaciji i "najpoželjnijom udavačom", izjavili su kako neće koalirati po svaku cijenu.
''Imat ćemo svoje uvjete, a oni su jak gospodarski program i zapošljavanje", kazao je glavni tajnik DF-a Sifet Podžić.
No, Komšićevoj stranci tu poziciju osporava Radončićev SBB, koji ističe izuzetan rast rezultata ove stranke.
''Po broju svih zastupničkih mandata na svim razinama, od županijskog, preko federalnog do državnog, u odnosu na 2010. godinu SBB ima rast za 33 posto'', navodi SBB koji je imao 42 zastupnika, a sad ih ukupno ima 56).
''U odnosu na rezultate Demokratske fronte (DF) i broj poslaničkih mandata koje je osvojila ova stranka, SBB na svim razinama ima 12 mandata više od DF-a'', priopćio SBB .
Predstavnici političkih stranaka sa srpskim predznakom čekaju konačne rezultate izbora kako bi znali tko će i kako moći sastaviti vlast.
U Srpskoj jedna većina, na državnoj razini druga
Milorad Dodik se, u svojoj analizi navodi Hina, već suočio s nekom vrstom ucjene svog dosadašnjeg koalicijskog partnera, malene stranke Demokratski narodni savez (DNS), čiji je predsjednik Marko Pavić u ponedjeljak najavio kako će tražiti da novi predsjednik entitetske vlade bude kandidat DNS-a.
Izjednačena izborna utrka SNSD-a i ujedinjene oporbe otvorila je mogućnosti da novu vladu u konačnici predvodi SDS, ali i da niti jedan blok ne okupi potrebnu većinu pa da se mora uspostaviti tzv. velika koalicija najjačih stranaka. O tome bi onda ovisilo i sudjelovanje stranaka iz RS u vlasti na državnoj razini.
Čelnik SDS-a Mladen Ivanić, čija pobjeda u utrci za srpskog člana Predsjedništva BiH, uz ulazak DF-a u parlamente, predstavlja najznačajniju promjenu što su je donijeli protekli izbori, kazao je kako je još rano za procjene o koalicijama. Nije isključio mogućnost da na entitetskoj razini u RS-u bude jedna vladajuća koalicija, a na državnoj neka sasvim druga.
bljesak.info
Prema dosadašnjim prikazanim rezultatima glasovanja, u Zastupničkom domu parlamenta BiH, od 42 mjesta, SDA će imati između devet i 11 zastupnika, Demokratska fronta i SBB četiri ili pet zastupničkih mjesta, HDZ BiH tri ili najviše četiri, dok će HDZ 1990. imati jednog zastupnika.
SDP BiH, koja je jedan od najvećih gubitnika Općih izbora, imat će samo tri zastupnika iako je u prethodnom sazivu imala čak njih osam.
Birači izbjegli Lagumžiju
Agencija Hina, koja se pozabavila foteljama i koalicijama, navela je kako među tom trojicom neće biti Zlatka Lagumdžije iako je on bio nositelj liste jer su birači, prema dostupnim informacijama, iskoristili preferencijalni model glasovanja i preskočili njegovo ime pri zaokruživanju kandidata SDP-a.
Slična sudbina zadesila je i SNSD, koji je sa osam mandata spao na za sada sigurna četiri, a na toliko može računati i SDS koji je i do sada imao toliko zastupnika.
''Preostala mjesta podijelit će nekoliko manjih stranaka no valja pričekati i na obračun tzv. kompenzacijskih mandata na temelju glasova što su ih dobile stranke koje nisu prešle izborni prag, a dobit će ih stranke koje su ušle u parlament pa će tako one jake postati još jače'', navela je Hina i dodala kako na sličan omjer snaga može se računati i u Zastupničkom domu parlamenta Federacije BiH, kao i u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Novi hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ BiH Dragan Čović potvrdio je kako je "već obavio neke razgovore" o budućoj vlasti.
Čović će sačekati konačne rezultate
"Evidentno je da će dvije ili tri bošnjačke stranke imati utjecaj na definiranje izvršne vlasti. SDA, SBB i vjerojatno DF. Kod Hrvata će to biti HDZ BiH, a vidjet ćemo kod Srba", kazao je Čović koji je medijima u Mostaru pak potvrdio da je razgovarao s Miloradom Dodikom, Fahrudinom Radončičćem i Bakirom Izetbegovićem.
''O koaliciji je neodgovorno pričati. Legitimitet naroda određuju glasači. Prepoznat ćemo kapacitet nakon konačnih rezultata i u sljedećih nekoliko dana ćemo dogovarati partnerstva na svim razinama vlasti'', rekao je Čović..
Predsjednik RS Milorad Dodik je na upit o tome tko mu je poželjan partner u vlasti na državnoj razini kazao kako je to upravo Čović i njegov HDZ, dok se o favoritima na bošnjačkoj strani nije očitovao.
Iz SDA, koja je pomela sve druge stranke na izborima, nije još uvijek istaknula tko je poželjan partner. Umjesto toga, Bakir Izetbegović je, proglašavajući izbornu pobjedu tek rekao s kim neće. A to je, sudeći po svemu, stranka Fahrudina Radončića s kojom je SDA i na sam dan izbora imala otvorene okršaje.
SDA protiv SBB-a, SBB protiv DF-a
Izetbegović je rekao kako su oni koji su se u predizbornoj kampanji služili neistinama "sami sebe diskvalificirali" kao potencijalni partneri.
Iz Stranke Željka Komšića, koja je sebe proglasila najboljom drugom strankom u Federaciji i "najpoželjnijom udavačom", izjavili su kako neće koalirati po svaku cijenu.
''Imat ćemo svoje uvjete, a oni su jak gospodarski program i zapošljavanje", kazao je glavni tajnik DF-a Sifet Podžić.
No, Komšićevoj stranci tu poziciju osporava Radončićev SBB, koji ističe izuzetan rast rezultata ove stranke.
''Po broju svih zastupničkih mandata na svim razinama, od županijskog, preko federalnog do državnog, u odnosu na 2010. godinu SBB ima rast za 33 posto'', navodi SBB koji je imao 42 zastupnika, a sad ih ukupno ima 56).
''U odnosu na rezultate Demokratske fronte (DF) i broj poslaničkih mandata koje je osvojila ova stranka, SBB na svim razinama ima 12 mandata više od DF-a'', priopćio SBB .
Predstavnici političkih stranaka sa srpskim predznakom čekaju konačne rezultate izbora kako bi znali tko će i kako moći sastaviti vlast.
U Srpskoj jedna većina, na državnoj razini druga
Milorad Dodik se, u svojoj analizi navodi Hina, već suočio s nekom vrstom ucjene svog dosadašnjeg koalicijskog partnera, malene stranke Demokratski narodni savez (DNS), čiji je predsjednik Marko Pavić u ponedjeljak najavio kako će tražiti da novi predsjednik entitetske vlade bude kandidat DNS-a.
Izjednačena izborna utrka SNSD-a i ujedinjene oporbe otvorila je mogućnosti da novu vladu u konačnici predvodi SDS, ali i da niti jedan blok ne okupi potrebnu većinu pa da se mora uspostaviti tzv. velika koalicija najjačih stranaka. O tome bi onda ovisilo i sudjelovanje stranaka iz RS u vlasti na državnoj razini.
Čelnik SDS-a Mladen Ivanić, čija pobjeda u utrci za srpskog člana Predsjedništva BiH, uz ulazak DF-a u parlamente, predstavlja najznačajniju promjenu što su je donijeli protekli izbori, kazao je kako je još rano za procjene o koalicijama. Nije isključio mogućnost da na entitetskoj razini u RS-u bude jedna vladajuća koalicija, a na državnoj neka sasvim druga.
bljesak.info
