Ukoliko se dozvoli izvoz peleta nakon 24. rujna, najavljuje se drastično poskupljenje ove vrste ogrijeva i to na 1.000 KM po toni, ukoliko ga ostane na domaćem tržištu.
Sugovornici "Nezavisnih" smatraju da je ovo veliki bezobrazluk proizvođača te da oni ostvaruju ekstraprofit u ionako teškoj situaciji i velikoj inflaciji koja nas je zadesila.
Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača RS i predsjednik Udruženja potrošača "Zvono" iz Bijeljine, rekao je da cijena peleta nije ni blizu realne te da je ovo klasični bezobrazluk proizvođača.
"Za proizvodnju tone peleta nisu potrebna ni dva metra bukve, koja se smatra jednom od najkvalitetnijih vrsta drveta za ogrijeva, i ako je trenutna cijena oko 200 KM za dva metra, gdje je onda taj ostali dio do 700 KM, koliko je otprilike trenutna cijena po toni", upitao je Vasilić.
Kako je istakao, u Udruženju su računali da je ukupna cijena proizvodnje nešto veća od 400 KM te da bi cijena za kupce trebalo da bude sigurno ispod 500 KM.
"Ono što je još jedan problem jeste kakav mi to pelet dobijemo. U Austriji ili Italiji, gdje izvozimo pelet, on je sasvim bijel, dok je kod nas sav crn. Za proizvodnju peleta za nas koristi se sve moguće, od drveta, piljevine, kore, svega, dok tamo prodajemo čisto drvo i kvaliteta je sigurno bolji. I onda oni hoće da cijena peleta bude ista kao u inozemstvu, a kvaliteta se ne može porediti", pojasnio je Vasilić.
Slično mišljenje ima i Dušan Srdić, predsjednik Udruženja potrošača "Reakcija" iz Banja Luke, koji je naveo da proizvođači peleta i u ovako teškoj situaciji i inflaciji uzimaju ekstraprofit na račun građana.
"Vidjeli smo da se domaći proizvođači i u vezi s drugim životnim namirnicama nisu ponašali domaćinski, odnosno da nisu vodili brigu o potrošačima u Republici Srpskoj i BiH, već im je prioritet ekstraprofit. Neophodno je da se produži Odluka o zabrani izvoza peleta kako bi naše tržište, koje je najbitnije, imalo dovoljne količine za predstojeću zimu", kazao je Srdić.
Milko Grmuša, pravnik i odbornik u Skupštini grada Banja Luka, istaknuo je da će napisati zahtjev Republičkoj inspekciji da se izvrši kontrola svih koji trguju peletom i to ne samo proizvođača.
"Tražit ćemo od inspekcije da svi oni koji prodaju pelet obrazlože na osnovu kojih parametara prodaju pelet te da im i dobavljači sirovina obrazlože cijene. Umjetno se formira cijena, što smo vidjeli i na cijenama goriva i osnovnih životnih namirnica. Najveći dio sirovina potiče od šuma koje su javno vlasništvo, a nitko nikada nije napravio analizu po kojim cijenama proizvođači peleta kupuju drvo. Javna tajna je da su mnogi stekli enormno bogatstvo radeći sa 'Šumama RS' i to treba da bude stvar ozbiljne analize, kako inspekcijskih i pravosudnih organa, tako i političara i medija. Moramo donijeti zakon koji će narediti da svi koji su stekli ekstraprofit u zadnjih šest mjeseci moraju detaljno obrazložiti i plaćati ekstraporez na taj ekstraprofit. Ovo je borba na život i smrt, jer ne znamo hoćemo li za tri mjeseca imati drveta. Pitanje je hoće li i 'Elektroprivreda RS' imati dovoljno struje, jer mnogi prelaze na grijanje na struju", rekao je Grmuša.
Muhamed Helać, menadžer kompanije "Drvosječa" iz Sarajeva, istaknuo je da je potrebno da se zabrana izvoza peleta produži, inače sigurno neće biti dovoljno ove vrste ogrijeva za potrebe domaćeg stanovništva.
"Zabranom bi se riješio veći problem od same cijene, koja je trenutno u žiži javnosti, a to je da će biti dovoljno peleta za potrebe građana BiH. Ako izvoz počne od 24. rujna, svi proizvođači će se okrenuti ka izvozu kako bi maksimalno profitirali, jer su u inostranstvu više cijene nego na našem tržištu", naglasio je Helać.
Prema njegovim riječima, ukoliko se dozvoli izvoz peleta, vlast bi morala propisati neku mjeru kako bi zaštitila domaće potrebe.
"Najbolja mjera bi možda bila uvođenje nekih kvota, odnosno da se točno odredi količina peleta i svih vidova ogrijeva koje se mogu izvesti tijekom jednog mjeseca kako bi bilo dovoljno za domaće potrebe. S jedne strane imamo pritisak proizvođača iz Republike Srpske, koji traže da se omogući izvoz, dok je vlast u Federaciji već tražila da se zabrana produži do kraja godine", pojasnio je Helać.
Na pitanje kolike cijene peleta bi mogle biti ukoliko se dozvoli izvoz, Helać odgovara da će cijene odmah skočiti na 1.000 KM po toni, ukoliko ga uopće bude za domaće tržište.
"Znatno su podignute cijene sirovina iz šumarstava, znatno fali robe, jer su oni manje robe plasirali na tržište. Također, više su cijene električne energije, folije, čelika i ostalih komponenti koje su potrebne u proizvodnji peleta. Samo sirovina za tonu peleta košta oko 400 KM", tvrdi Helać i dodaje da je trenutna cijena od 700 do 750 KM.
Inače, proizvođači peleta iz Republike Srpske najviše se zalažu da se što prije ukine zabrana izvoza, dok su iz federalnog Ministarstva trgovine poslali zahtjev da se produži zabrana izvoza te da je realna cijena peleta po toni od 400 do 450 KM.
Sugovornici "Nezavisnih" smatraju da je ovo veliki bezobrazluk proizvođača te da oni ostvaruju ekstraprofit u ionako teškoj situaciji i velikoj inflaciji koja nas je zadesila.
Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača RS i predsjednik Udruženja potrošača "Zvono" iz Bijeljine, rekao je da cijena peleta nije ni blizu realne te da je ovo klasični bezobrazluk proizvođača.
"Za proizvodnju tone peleta nisu potrebna ni dva metra bukve, koja se smatra jednom od najkvalitetnijih vrsta drveta za ogrijeva, i ako je trenutna cijena oko 200 KM za dva metra, gdje je onda taj ostali dio do 700 KM, koliko je otprilike trenutna cijena po toni", upitao je Vasilić.
Kako je istakao, u Udruženju su računali da je ukupna cijena proizvodnje nešto veća od 400 KM te da bi cijena za kupce trebalo da bude sigurno ispod 500 KM.
"Ono što je još jedan problem jeste kakav mi to pelet dobijemo. U Austriji ili Italiji, gdje izvozimo pelet, on je sasvim bijel, dok je kod nas sav crn. Za proizvodnju peleta za nas koristi se sve moguće, od drveta, piljevine, kore, svega, dok tamo prodajemo čisto drvo i kvaliteta je sigurno bolji. I onda oni hoće da cijena peleta bude ista kao u inozemstvu, a kvaliteta se ne može porediti", pojasnio je Vasilić.
Slično mišljenje ima i Dušan Srdić, predsjednik Udruženja potrošača "Reakcija" iz Banja Luke, koji je naveo da proizvođači peleta i u ovako teškoj situaciji i inflaciji uzimaju ekstraprofit na račun građana.
"Vidjeli smo da se domaći proizvođači i u vezi s drugim životnim namirnicama nisu ponašali domaćinski, odnosno da nisu vodili brigu o potrošačima u Republici Srpskoj i BiH, već im je prioritet ekstraprofit. Neophodno je da se produži Odluka o zabrani izvoza peleta kako bi naše tržište, koje je najbitnije, imalo dovoljne količine za predstojeću zimu", kazao je Srdić.
Milko Grmuša, pravnik i odbornik u Skupštini grada Banja Luka, istaknuo je da će napisati zahtjev Republičkoj inspekciji da se izvrši kontrola svih koji trguju peletom i to ne samo proizvođača.
"Tražit ćemo od inspekcije da svi oni koji prodaju pelet obrazlože na osnovu kojih parametara prodaju pelet te da im i dobavljači sirovina obrazlože cijene. Umjetno se formira cijena, što smo vidjeli i na cijenama goriva i osnovnih životnih namirnica. Najveći dio sirovina potiče od šuma koje su javno vlasništvo, a nitko nikada nije napravio analizu po kojim cijenama proizvođači peleta kupuju drvo. Javna tajna je da su mnogi stekli enormno bogatstvo radeći sa 'Šumama RS' i to treba da bude stvar ozbiljne analize, kako inspekcijskih i pravosudnih organa, tako i političara i medija. Moramo donijeti zakon koji će narediti da svi koji su stekli ekstraprofit u zadnjih šest mjeseci moraju detaljno obrazložiti i plaćati ekstraporez na taj ekstraprofit. Ovo je borba na život i smrt, jer ne znamo hoćemo li za tri mjeseca imati drveta. Pitanje je hoće li i 'Elektroprivreda RS' imati dovoljno struje, jer mnogi prelaze na grijanje na struju", rekao je Grmuša.
Muhamed Helać, menadžer kompanije "Drvosječa" iz Sarajeva, istaknuo je da je potrebno da se zabrana izvoza peleta produži, inače sigurno neće biti dovoljno ove vrste ogrijeva za potrebe domaćeg stanovništva.
"Zabranom bi se riješio veći problem od same cijene, koja je trenutno u žiži javnosti, a to je da će biti dovoljno peleta za potrebe građana BiH. Ako izvoz počne od 24. rujna, svi proizvođači će se okrenuti ka izvozu kako bi maksimalno profitirali, jer su u inostranstvu više cijene nego na našem tržištu", naglasio je Helać.
Prema njegovim riječima, ukoliko se dozvoli izvoz peleta, vlast bi morala propisati neku mjeru kako bi zaštitila domaće potrebe.
"Najbolja mjera bi možda bila uvođenje nekih kvota, odnosno da se točno odredi količina peleta i svih vidova ogrijeva koje se mogu izvesti tijekom jednog mjeseca kako bi bilo dovoljno za domaće potrebe. S jedne strane imamo pritisak proizvođača iz Republike Srpske, koji traže da se omogući izvoz, dok je vlast u Federaciji već tražila da se zabrana produži do kraja godine", pojasnio je Helać.
Na pitanje kolike cijene peleta bi mogle biti ukoliko se dozvoli izvoz, Helać odgovara da će cijene odmah skočiti na 1.000 KM po toni, ukoliko ga uopće bude za domaće tržište.
"Znatno su podignute cijene sirovina iz šumarstava, znatno fali robe, jer su oni manje robe plasirali na tržište. Također, više su cijene električne energije, folije, čelika i ostalih komponenti koje su potrebne u proizvodnji peleta. Samo sirovina za tonu peleta košta oko 400 KM", tvrdi Helać i dodaje da je trenutna cijena od 700 do 750 KM.
Inače, proizvođači peleta iz Republike Srpske najviše se zalažu da se što prije ukine zabrana izvoza, dok su iz federalnog Ministarstva trgovine poslali zahtjev da se produži zabrana izvoza te da je realna cijena peleta po toni od 400 do 450 KM.