Kiša i bolest desetkovale prinos krumpira u Bosni i Hercegovini Zbog obilnih padavina koje su prethodnih mjesec i po dana pogodile BiH, njive su pod vodom, a krumpir su poharale bolesti, zbog čega se očekuje značajno manji prinos nego 2022. godine, kažu sugovornici "Nezavisnih novina".
Kako ističe Darko Ilić, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, ova godina je, što se tiče krumpira, nezapamćena.
"Od dana sjetve do današnjeg dana krumpir pliva u vodi. Napadi biljnih bolesti se više ne mogu spriječiti. Kao jedan od proizvođača krumpira do sada sam radio osam ili devet zaštita ove godine, a inače se radi od četiri do pet, što pokazuje koliko bolesti napadaju. Pojedine sorte možemo samo potanjirati. Zdravstveno stanje je katastrofalno. Ne samo da će biti smanjen prinos krumpira, on će biti desetkovan", naglasio je Ilić i dodao da jedino povoljne vremenske prilike mogu pomoći da se spasi nešto krumpira.
Na pitanje hoće li biti dovoljno krumpira za potrebe domaćeg tržišta, te hoće li zbog manjeg prinosa biti više cijene krumpira, Ilić odgovara da je to trenutno teško procijeniti.
"Za nas proizvođače je cijena krumpira 1,20 ili 1,30 KM, a u maloprodaji je od 2,5 do 2,9 KM. Pitanje visokih cijena se uvijek upućuje poljoprivrednicima, koji nisu ni inspektori ni drugi kontrolni organi, a trgovci dižu marže više od 100 posto", naveo je Ilić za "Nezavisne novine".
Slično kaže i Branko Mastalo, povrtar iz Kosjerova kod Laktaša, koji ističe da je situacija katastrofalna, te da on ne pamti ništa slično, a bavi se uzgojem krumpira od 1988. godine.
"Mnogo je padavina bilo koje su poplavile njive i uzrokovale pojavu plemenjače, koja je napala krumpir. Malo je proizvođača krumpira koji nemaju problema sa bolestima. Biće parcela na kojima uopće neće biti prinosa, ali ima i gdje će biti, ali će mnogo umanjiti rod", rekao je Mastalo za "Nezavisne novine".
Prema njegovim riječima, u razgovoru sa drugim proizvođačima vidio je da se mnogi suočavaju sa ovim problemima i da su svima njive bile pod vodom.
I Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kaže da je situacija identična i u Federaciji.
"Ono što je izniklo napadaju bolesti. Problem je veliki višak vlage u zemlji, te dolazi do truljenja. Identično je stanje kao i u Republici Srpskoj. Prinos će biti vjerojatno smanjen, negdje i do 50, 60 posto, a negdje malo manje, ali stanje nije nimalo dobro. Kad bi sada stala kiša, što nije izvjesno po najavama, moglo bi se nešto i spasiti, možda nešto i presijati, ali nije izgledno da će se vrijeme popraviti, pa možemo očekivati veoma kritičnu i neizvjesnu godinu", zaključio je za "Nezavisne novine" Bićo.
Kako ističe Darko Ilić, predsjednik Udruženja povrtara Republike Srpske, ova godina je, što se tiče krumpira, nezapamćena.
"Od dana sjetve do današnjeg dana krumpir pliva u vodi. Napadi biljnih bolesti se više ne mogu spriječiti. Kao jedan od proizvođača krumpira do sada sam radio osam ili devet zaštita ove godine, a inače se radi od četiri do pet, što pokazuje koliko bolesti napadaju. Pojedine sorte možemo samo potanjirati. Zdravstveno stanje je katastrofalno. Ne samo da će biti smanjen prinos krumpira, on će biti desetkovan", naglasio je Ilić i dodao da jedino povoljne vremenske prilike mogu pomoći da se spasi nešto krumpira.
Na pitanje hoće li biti dovoljno krumpira za potrebe domaćeg tržišta, te hoće li zbog manjeg prinosa biti više cijene krumpira, Ilić odgovara da je to trenutno teško procijeniti.
"Za nas proizvođače je cijena krumpira 1,20 ili 1,30 KM, a u maloprodaji je od 2,5 do 2,9 KM. Pitanje visokih cijena se uvijek upućuje poljoprivrednicima, koji nisu ni inspektori ni drugi kontrolni organi, a trgovci dižu marže više od 100 posto", naveo je Ilić za "Nezavisne novine".
Slično kaže i Branko Mastalo, povrtar iz Kosjerova kod Laktaša, koji ističe da je situacija katastrofalna, te da on ne pamti ništa slično, a bavi se uzgojem krumpira od 1988. godine.
"Mnogo je padavina bilo koje su poplavile njive i uzrokovale pojavu plemenjače, koja je napala krumpir. Malo je proizvođača krumpira koji nemaju problema sa bolestima. Biće parcela na kojima uopće neće biti prinosa, ali ima i gdje će biti, ali će mnogo umanjiti rod", rekao je Mastalo za "Nezavisne novine".
Prema njegovim riječima, u razgovoru sa drugim proizvođačima vidio je da se mnogi suočavaju sa ovim problemima i da su svima njive bile pod vodom.
I Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kaže da je situacija identična i u Federaciji.
"Ono što je izniklo napadaju bolesti. Problem je veliki višak vlage u zemlji, te dolazi do truljenja. Identično je stanje kao i u Republici Srpskoj. Prinos će biti vjerojatno smanjen, negdje i do 50, 60 posto, a negdje malo manje, ali stanje nije nimalo dobro. Kad bi sada stala kiša, što nije izvjesno po najavama, moglo bi se nešto i spasiti, možda nešto i presijati, ali nije izgledno da će se vrijeme popraviti, pa možemo očekivati veoma kritičnu i neizvjesnu godinu", zaključio je za "Nezavisne novine" Bićo.
