Kinezi su izgubili nadzor nad velikom raketom i očekuje se da bi dijelovi mogli pasti nazad na Zemlju.
Riječ je o raketi lansiranoj s njihove lansirne rampe prošli tjedan. Dijelovi rakete nekontrolirano bi mogli pasti na Zemlju, ali nije poznato gdje bi se to moglo dogoditi, javlja Guardian.
Riječ je o komadu rakete velikom 30 metara. Neki stručnjaci boje se da bi ostaci mogli pasti na naseljeno područje.
"Ako se to desi, to nije dobro", kaže Johnatan McDowell, astrofizičar Centra za astrofiziku pri sveučilištu Harvard.
"Posljednji put kad su lansirali raketu Long March 5B to je završilo tako da su dugačke metalne šipke letjele nebom i oštetile nekoliko zgrada u Obali Bjelokosti", rekao je.
"Većina toga je izgorjela u atmosferi, ali neki veliki dijelovi su pali na Zemlju. Imamo sreće što nitko tada nije ozlijeđen", dodao je.
U prošli utorak je ostatak rakete letio u orbiti oko Zemlje brzinom od 27.600 kilometara na sat. Ostatak je bio na visini od 300 kilometara od Zemlje. Ta visina je nakon vikenda pala na 80 kilometara. Pri toj brzini kretanja nije moguće pogoditi gdje će ostaci ući u Zemljinu orbitu. Najveća vjerojatnost je da će ostaci pasti negdje u more, budući da se radi o 71 posto Zemlje.
Riječ je o raketi lansiranoj s njihove lansirne rampe prošli tjedan. Dijelovi rakete nekontrolirano bi mogli pasti na Zemlju, ali nije poznato gdje bi se to moglo dogoditi, javlja Guardian.
Riječ je o komadu rakete velikom 30 metara. Neki stručnjaci boje se da bi ostaci mogli pasti na naseljeno područje.
"Ako se to desi, to nije dobro", kaže Johnatan McDowell, astrofizičar Centra za astrofiziku pri sveučilištu Harvard.
"Posljednji put kad su lansirali raketu Long March 5B to je završilo tako da su dugačke metalne šipke letjele nebom i oštetile nekoliko zgrada u Obali Bjelokosti", rekao je.
"Većina toga je izgorjela u atmosferi, ali neki veliki dijelovi su pali na Zemlju. Imamo sreće što nitko tada nije ozlijeđen", dodao je.
U prošli utorak je ostatak rakete letio u orbiti oko Zemlje brzinom od 27.600 kilometara na sat. Ostatak je bio na visini od 300 kilometara od Zemlje. Ta visina je nakon vikenda pala na 80 kilometara. Pri toj brzini kretanja nije moguće pogoditi gdje će ostaci ući u Zemljinu orbitu. Najveća vjerojatnost je da će ostaci pasti negdje u more, budući da se radi o 71 posto Zemlje.