''Svjedoci smo da se nastavlja, pa i povećava neizvjesnost fizičkog opstanka Katoličke crkve u BiH, unatoč neumornom nastojanju vodstva crkve da u ovoj politički i pravno nesređenoj zemlji bude prijeko potreban čimbenik pravednog i trajnog mira'' navodi se u izjavi članove Komisije Justitia et pax (Pravda i mir) Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.
Na sjednici, kojom je 6. svibnja predsjedavao biskup banjolučki mons. Franjo Komarica, ukazano je da su katolici u BiH danas fizički najugroženiji dio Katoličke crkve na cijelom europskom kontinentu.
Komisija ponovo upozorava da se u BiH nastavlja, kako je zaključeno, nepravedna legalizacija zločina počinjenih u proteklom ratu, kao i politička previranja, sukobi i opća društvena nesigurnost, otežavanje povratka prognanih, onemogućavanje zapošljavanja osobito mladih ljudi, povećanje nestabilnosti brojnih obitelji, te afektivno i društveno razdvajanje čitavih porodica.
Članovi Komisije su i ovaj put "potakli sve odgovorne da odlučnije pristupe korjenitim ustavnim promjenama države BiH na načelima federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti te legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina".
Apeliraju na službene predstavnike međunarodne zajednice u BiH da pruže učinkovitu političku, pravnu i materijalnu pomoć za uspostavljanje stvarne ravnopravnosti na području cijele države svih pripadnika triju konstitutivnih naroda, kao i ostalih građana.
''Komisija se pridružuje i ovaj put svima onima koji se trude oko konačnog donošenja Ustava - jednog za cijelu zemlju, umjesto dosadašnja četiri različita ustava'', navedeno je, između ostalog, u zajedničkoj izjavi Komisije Justitia et pax (Pravda i mir) Biskupske konferencije BiH, kojima su se na sjednici pridružili i predstavnici biskupskih konferencija Hrvatske i Slovenije.
Prefekt Dikasterija za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja kardinal Peter Turkson također je bio kao gost Komisije "Justitia et pax" (Pravda i mir).
Na sjednici, kojom je 6. svibnja predsjedavao biskup banjolučki mons. Franjo Komarica, ukazano je da su katolici u BiH danas fizički najugroženiji dio Katoličke crkve na cijelom europskom kontinentu.
Komisija ponovo upozorava da se u BiH nastavlja, kako je zaključeno, nepravedna legalizacija zločina počinjenih u proteklom ratu, kao i politička previranja, sukobi i opća društvena nesigurnost, otežavanje povratka prognanih, onemogućavanje zapošljavanja osobito mladih ljudi, povećanje nestabilnosti brojnih obitelji, te afektivno i društveno razdvajanje čitavih porodica.
Članovi Komisije su i ovaj put "potakli sve odgovorne da odlučnije pristupe korjenitim ustavnim promjenama države BiH na načelima federalizma, decentralizacije, supsidijarnosti te legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina".
Apeliraju na službene predstavnike međunarodne zajednice u BiH da pruže učinkovitu političku, pravnu i materijalnu pomoć za uspostavljanje stvarne ravnopravnosti na području cijele države svih pripadnika triju konstitutivnih naroda, kao i ostalih građana.
''Komisija se pridružuje i ovaj put svima onima koji se trude oko konačnog donošenja Ustava - jednog za cijelu zemlju, umjesto dosadašnja četiri različita ustava'', navedeno je, između ostalog, u zajedničkoj izjavi Komisije Justitia et pax (Pravda i mir) Biskupske konferencije BiH, kojima su se na sjednici pridružili i predstavnici biskupskih konferencija Hrvatske i Slovenije.
Prefekt Dikasterija za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja kardinal Peter Turkson također je bio kao gost Komisije "Justitia et pax" (Pravda i mir).
