Visoke temperature proteklih dana intenzivirale su rast i razvoj biljaka koje su stagnirale tijekom dugog, prohladnog i nestabilnog vremena. Ovih dana završava se ubiranje ranih plodova u vrtu kao što su: mladi luk, salata, jesenski grašak, te špinat, a pristiže i mladi krumpir.
Samim tim, oslobađa se prostor koji možete iskoristiti za sjetvu kultura koje se mogu saditi i sijati i u lipnju.
Koje sorte birati?
Rajčica, Solanaum lycopersicum, je toploljubiva kultura koja zahtijeva dosta svjetlosti i njezina sjetva izravno u kućice ili presađivanje sadnica je još izvodljiva tijekom lipnja, a i na tržnici je moguće još naći presadnice ovog blagotvornog povrća. Osobito je ovo razdoblje pogodno za sadnju sorti industrijske rajčice.
Ako je riječ o proizvodnji na maloj površini, sve učestalije se primjenjuje mreža za sjenu i za proizvodnju na otvorenom, kako bi se rajčica sačuvala od mogućih ožegotina uslijed ekstremnih temperatura. S obzirom na to da se radi o proizvodnji u ljetnom razdoblju kada imamo znatno manje padalina, trebali bi osigurati neki od načina zalijevanja kako bi se osigurala vlažnost zemljišta.
Također, na otvorenom je u lipnju moguće presađivati i papriku, Capsicum annuum, biljku koja voli toplinu i zahtijeva osunčane terene. Pripada porodici Solanacea kao i rajčica. Možete posijati i novi grašak, ako ste ubrali onaj iz jesenske sjetve i to niske sorte.
Mahune, Phaseolus vulagaris, naročito rane i srednje rane, niske tzv. čučavci (one koje ne zahtijevaju pritku) su prikladne za sjetvu u lipnju.
Također, nije kasno ni za razne vrste tikvi i tikvica, a odlične su kao ljetna hrana koja se brzo priprema. Moguće je saditi i salatu, ali preporučuje se presađivati je u sjeni već izniklih biljaka, najčešće rajčice. Za ljetnu proizvodnju su najpogodnije salate tipa kristalke, sjetva se može obaviti izravno u zemljište pa onda rasađivati i ujedno prorjeđivati.
Kukuruz šećerac, Zea mays L. convar. saccharata, se u ovom razdoblju može sijati i prispijeva za kasnu upotrebu ili čak za pripremanje zimnice zamrznut.
Kornišoni i kupus za kiseljenje
Mnoge kupusnjače se mogu saditi u ovom razdoblju, ali najviše kupus i to kasni za kiseljenje kao što su sorte Futoški i Varaždinski kupus i druge kasne sorte. Naravno, sada se sije kako bi se proizvele presadnice koje budu spremne za presađivanje nakon 20-tak dana.
Tko želi rano ukiseljene kornišone, sada može započeti njihovu sjetvu. Najpoznatije sorte krastavca kornišona su: Levina, Pariški kornišon, Regal, te hibridi Monolit, Opalit i drugi.
Sadite gušće
Pri proizvodnji povrća u ovom razdoblju neizostavna je upotreba mreže za sjenu različitog postotka gustoće od 35 do 70 % kako bi se biljke sačuvale od ožegotina pri visokoj insolaciji, a time od zaraze i propadanja.
Preporučuje se sjetvu ili sadnju povrća obaviti malo gušće (vrste koje podnose gušći sklop) nego u proljetnom razdoblju i u odnosu na plasteničku proizvodnju) kako bi biljke jedna drugoj praveći sjenu potpomogle pri ekstremnim uvjetima. Bilo bi dobro koristiti slamu kao malč kako bi se vlaga zemljišta zadržavala, a samim tim i izbjegao rast korova.
Zalijevanje je agrotehnička mjera ključna za ljetnu proizvodnju povrća i obavezno bi je trebalo obavljati ili u ranim jutarnjim ili večernjim satima. No najbolja je varijanta izgradnja sustava za navodnjavanje tipa "kap po kap" ili neki drugi sustav kapajućih traka kada je utrošak vode rentabilniji, vlaga se ravnomjerno raspoređuje i ne stvara se šok hladnom vodom direktnim zalijevanjem iz vodovoda ili bunara.
Izvor: Agroklub.com
Samim tim, oslobađa se prostor koji možete iskoristiti za sjetvu kultura koje se mogu saditi i sijati i u lipnju.
Koje sorte birati?
Rajčica, Solanaum lycopersicum, je toploljubiva kultura koja zahtijeva dosta svjetlosti i njezina sjetva izravno u kućice ili presađivanje sadnica je još izvodljiva tijekom lipnja, a i na tržnici je moguće još naći presadnice ovog blagotvornog povrća. Osobito je ovo razdoblje pogodno za sadnju sorti industrijske rajčice.
Ako je riječ o proizvodnji na maloj površini, sve učestalije se primjenjuje mreža za sjenu i za proizvodnju na otvorenom, kako bi se rajčica sačuvala od mogućih ožegotina uslijed ekstremnih temperatura. S obzirom na to da se radi o proizvodnji u ljetnom razdoblju kada imamo znatno manje padalina, trebali bi osigurati neki od načina zalijevanja kako bi se osigurala vlažnost zemljišta.
Također, na otvorenom je u lipnju moguće presađivati i papriku, Capsicum annuum, biljku koja voli toplinu i zahtijeva osunčane terene. Pripada porodici Solanacea kao i rajčica. Možete posijati i novi grašak, ako ste ubrali onaj iz jesenske sjetve i to niske sorte.
Mahune, Phaseolus vulagaris, naročito rane i srednje rane, niske tzv. čučavci (one koje ne zahtijevaju pritku) su prikladne za sjetvu u lipnju.
Također, nije kasno ni za razne vrste tikvi i tikvica, a odlične su kao ljetna hrana koja se brzo priprema. Moguće je saditi i salatu, ali preporučuje se presađivati je u sjeni već izniklih biljaka, najčešće rajčice. Za ljetnu proizvodnju su najpogodnije salate tipa kristalke, sjetva se može obaviti izravno u zemljište pa onda rasađivati i ujedno prorjeđivati.
Kukuruz šećerac, Zea mays L. convar. saccharata, se u ovom razdoblju može sijati i prispijeva za kasnu upotrebu ili čak za pripremanje zimnice zamrznut.
Kornišoni i kupus za kiseljenje
Mnoge kupusnjače se mogu saditi u ovom razdoblju, ali najviše kupus i to kasni za kiseljenje kao što su sorte Futoški i Varaždinski kupus i druge kasne sorte. Naravno, sada se sije kako bi se proizvele presadnice koje budu spremne za presađivanje nakon 20-tak dana.
Tko želi rano ukiseljene kornišone, sada može započeti njihovu sjetvu. Najpoznatije sorte krastavca kornišona su: Levina, Pariški kornišon, Regal, te hibridi Monolit, Opalit i drugi.
Sadite gušće
Pri proizvodnji povrća u ovom razdoblju neizostavna je upotreba mreže za sjenu različitog postotka gustoće od 35 do 70 % kako bi se biljke sačuvale od ožegotina pri visokoj insolaciji, a time od zaraze i propadanja.
Preporučuje se sjetvu ili sadnju povrća obaviti malo gušće (vrste koje podnose gušći sklop) nego u proljetnom razdoblju i u odnosu na plasteničku proizvodnju) kako bi biljke jedna drugoj praveći sjenu potpomogle pri ekstremnim uvjetima. Bilo bi dobro koristiti slamu kao malč kako bi se vlaga zemljišta zadržavala, a samim tim i izbjegao rast korova.
Zalijevanje je agrotehnička mjera ključna za ljetnu proizvodnju povrća i obavezno bi je trebalo obavljati ili u ranim jutarnjim ili večernjim satima. No najbolja je varijanta izgradnja sustava za navodnjavanje tipa "kap po kap" ili neki drugi sustav kapajućih traka kada je utrošak vode rentabilniji, vlaga se ravnomjerno raspoređuje i ne stvara se šok hladnom vodom direktnim zalijevanjem iz vodovoda ili bunara.
Izvor: Agroklub.com
