Eskalacija sukoba između Indije i Pakistana mogla bi svijetu pružiti prvi stvarni uvid u učinkovitost napredne kineske vojne tehnologije u usporedbi s provjerenim zapadnim naoružanjem, a kineske obrambene dionice već bilježe rast, piše CNN.

Dionice kineske tvrtke AVIC Chengdu Aircraft porasle su za 40 % ovaj tjedan nakon što je Pakistan ustvrdio da je tijekom zračne bitke u srijedu koristio AVIC-ove borbene zrakoplove J-10C za rušenje indijskih borbenih zrakoplova, uključujući i napredni Rafale francuske proizvodnje.

Indija nije odgovorila na pakistanske tvrdnje niti priznala rušenje zrakoplova. Kad su ga pitali o angažmanu kineskih zrakoplova, glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova izjavio je u četvrtak da nije upoznat sa situacijom.

Kina je glavni dobavljač oružja Pakistanu

Ipak, kao primarni dobavljač oružja Pakistanu, Kina vjerojatno pažljivo prati kako se njezini oružani sustavi ponašaju u stvarnoj borbi. Kina je rastuća vojna supersila koja nije vodila veliki rat više od četiri desetljeća. Pod vodstvom Xi Jinpinga ubrzano modernizira svoje oružane snage, ulažući resurse u razvoj sofisticiranoga naoružanja i najsuvremenijih tehnologija.

Tu modernizaciju proširila je i na Pakistan, koji Peking već dugo naziva svojim "čeličnim bratom". Tijekom posljednjih pet godina Kina je isporučila 81 % sveg oružja koje je Pakistan uvezao, prema podacima Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).

To se odnosi i na napredne borbene zrakoplove, projektile, radare i sustave protuzračne obrane za koje stručnjaci kažu da bi igrali ključnu ulogu u bilo kojem vojnom sukobu između Pakistana i Indije. Nešto pakistanskog oružja razvijeno je u suradnji s kineskim tvrtkama ili proizvedeno kineskom tehnologijom i stručnim znanjem.

"To čini svaki sukob između Indije i Pakistana de facto testnim okruženjem za kineski vojni izvoz", rekao je Sajjan Gohel, direktor za međunarodnu sigurnost zaklade Asia-Pacific, think tanka sa sjedištem u Londonu.

Kineska i pakistanska vojska također su sudjelovale u sve složenijim zajedničkim zračnim, morskim i kopnenim vježbama, uključujući simulacije borbe i vježbe zamjene posada.

"Dugotrajna potpora Pekinga Islamabadu kroz hardver, obuku i sad sve više kroz ciljanje omogućeno umjetnom inteligencijom, tiho je promijenila taktičku ravnotežu. Ovo više nije samo bilateralni sukob; to je pogled na to kako kineski obrambeni izvoz oblikuje regionalno odvraćanje", rekao je Craig Singleton, viši suradnik Zaklade za obranu demokracija sa sjedištem u SAD-u.

Indija se sve više približava SAD-u

Taj pomak, koji je došao u fokus zbog rastućih napetosti između Indije i Pakistana nakon masakra turista u Kašmiru, naglašava šire geopolitičko preslagivanje u regiji, gdje se Kina pojavila kao glavni izazov američkom utjecaju.

Indija i Pakistan ratovali su zbog Kašmira tri puta otkako su izborili neovisnost od Velike Britanije 1947. Tijekom vrhunca Hladnog rata Sovjetski Savez podržavao je Indiju, dok su Sjedinjene Američke Države i Kina podržavale Pakistan. Sada se nova era suparništva velikih sila nadvija nad dugotrajnim sukobom između nuklearnih susjeda u Južnoj Aziji.

Unatoč tradicionalnoj politici nesvrstanosti, Indija se sve više približava SAD-u jer su je uzastopne američke administracije smatrale strateškom protutežom Kini. Indija je povećala kupnju oružja od Amerike i njezinih saveznika, uključujući Francusku i Izrael, istovremeno postupno smanjujući oslanjanje na rusko naoružanje.

U međuvremenu, Pakistan je produbio veze s Kinom, postajući njezin strateški partner i ključni sudionik u Xijevom globalnom infrastrukturnom projektu, Inicijativi pojasa i puta. Prema podacima SIPRI-ja, SAD i Kina isporučili su oko trećinu uvezenog oružja Pakistanu kasnih 2000-tih godina. No, Pakistan je prestao kupovati američko oružje posljednjih godina i sve više puni svoj arsenal kineskim oružjem.

Siemon Wezeman, istraživač u SIPRI-jevom programu prijenosa oružja, primijetio je da je Kina važan dobavljač oružja Pakistanu od sredine 60-ih godina, ali njezina trenutačna dominacija uglavnom dolazi od popunjavanja praznine koju je ostavio SAD.

Pakistan je praktički ostao bez američkog oružja

Prije više od desetljeća, SAD je optužio Pakistan da ne čini dovoljno u borbi protiv "terorista", uključujući talibane, koji su navodno djelovali iz Pakistana ili se ondje opskrbljivali. Wezeman je rekao da je to pojačalo postojeće frustracije Washingtona zbog pakistanskog nuklearnog programa i nedostatka demokracije.

"SAD je konačno pronašao alternativnog partnera u regiji u Indiji. Kao rezultat toga, Pakistan je praktički ostao bez američkog oružja. S druge strane, opskrba kineskim oružjem značajno se povećala. Može se reći da je Kina iskoristila priliku da se pokaže kao jedini pravi prijatelj i saveznik Pakistana", objasnio je Wezeman.

Kina je izrazila žaljenje zbog indijskih vojnih napada na Pakistan i pozvala na smirivanje situacije i suzdržanost. Prije najnovije eskalacije, kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi izrazio je potporu Pakistanu u telefonskom razgovoru sa svojim kolegom, nazivajući Kinu "čeličnim prijateljem" Pakistana.

S Pakistanom naoružanim uglavnom iz Kine i Indijom koja nabavlja više od polovice svojeg oružja iz SAD-a i saveznika, svaki sukob između dvaju susjeda mogao bi biti efektivno sučeljavanje između kineske i zapadne vojne tehnologije.

Indijski napad na "terorističku infrastrukturu"

Nakon tjedana rastućih neprijateljstava nakon ubojstva 26 uglavnom indijskih turista od strane militanata na slikovitom planinskom području u indijskom dijelu Kašmira, Indija je u srijedu rano ujutro lansirala raketne napade, ciljajući na ono što je nazvala "terorističkom infrastrukturom" u Pakistanu i pakistanskom dijelu Kašmira.

Mnogi analitičari vjeruju da su rakete i drugo streljivo ispaljeni iz indijskih lovaca Rafale francuske proizvodnje i Su-30 ruske proizvodnje. Pakistan je, s druge strane, hvalio veliku pobjedu svojih zračnih snaga, tvrdeći da je pet indijskih lovaca – tri Rafalea, jedan MiG-29 i jedan Su-30 – oboreno tijekom jednosatne bitke u kojoj je navodno sudjelovalo ukupno 125 zrakoplova na razdaljinama većim od 160 kilometara.

"Taj se događaj sada karakterizira kao najintenzivniji zračni sukob između dvije nuklearne nacije", rekao je Salman Ali Bettani, znanstvenik za međunarodne odnose na Sveučilištu Quaid-i-Azam u Islamabadu. "Sukob predstavlja prekretnicu u operativnoj upotrebi naprednih sustava kineskog podrijetla."