Prema informacijama iz Agencije za vodno područje Jadranskog mora, najveći problem zagađenosti rijeka u Hercegovini je veliki broj izravnih kanalizacijskih ispusta iz manjih i većih naselja, a koji izravno idu u Neretvu.
''Problem predsatvljaju i divlje deponije sa sovjim procjednim vodama, a koje u konačnici dođu do Neretve'', rekli su za Večernji list u ovoj Agenciji.
Pri tome se osobito misli na općine u sjevernom toku Neretve koje nisu riješile problem odlagališta otpada, zbog čega je sve izraženiji problem divljih deponija.
Ono što bi trebalo spriječiti veću ekološku katastrofu u Neretvi jesu kolektori koji se grade u nekoliko hercegovačkih općina. U prvom redu tu se misli na Mostar, ali i na Konjic, gdje su također zabilježena veća zagađenja Neretve.
''U Konjicu su izgrađeni glavni lijevoobalni i desnoobalni kolektori i prva faza uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (5000 ES). U Jablanici je napravljeno više manjih uređaja koji zajedno imaju kapacitet 3250 ES. U Ljubuškom je proširen kapacitet uređaja na 6000 ES, a u Čitluku na 14000 ES. U tijeku je izgradnja kolektorskog sustava i probno puštanje u rad uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Mostaru (100.000 ES)'', rečeno je za Večernji list iz Agencije.
Kažu kako su započeti proces za izradu pročistača u Prozoru/Rami, Širokom Brijegu i Tomislavgradu. Tek nakon realizacije ovih projekata može se očekivati da kvaliteta vode u rijekama HNŽ, ali i ŽZH, bude podignuta na veću razinu.
Najavljeno je kako će uskoro biti objavljeni novi rezultati analiza vode na području HNŽ, a očekuje se kako će oni biti na razini onih od prije tri mjeseca ili čak lošiji.
Uz smanjenje vodostaja tijekom ljeta stanje će biti znatno gore nego što je sada. Ako se uzme u obzir da će ova godina biti u znaku većih oborina nego u posljednje tri godine, očekuje se kako će zagađenja ipak biti nešto manaj nego što je bio slučaj 2017. ili 2016. godine.
U svakom slučaju, kupačima se ne preporučuje kupanje na većini kupališta na Neretvi, osobito na njezinom dijelu južnod od Mostara, gdje je zabilježena najveća koncentracija bakterija opasnih za zdravlje čovjeka.
''Problem predsatvljaju i divlje deponije sa sovjim procjednim vodama, a koje u konačnici dođu do Neretve'', rekli su za Večernji list u ovoj Agenciji.
Pri tome se osobito misli na općine u sjevernom toku Neretve koje nisu riješile problem odlagališta otpada, zbog čega je sve izraženiji problem divljih deponija.
Ono što bi trebalo spriječiti veću ekološku katastrofu u Neretvi jesu kolektori koji se grade u nekoliko hercegovačkih općina. U prvom redu tu se misli na Mostar, ali i na Konjic, gdje su također zabilježena veća zagađenja Neretve.
''U Konjicu su izgrađeni glavni lijevoobalni i desnoobalni kolektori i prva faza uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (5000 ES). U Jablanici je napravljeno više manjih uređaja koji zajedno imaju kapacitet 3250 ES. U Ljubuškom je proširen kapacitet uređaja na 6000 ES, a u Čitluku na 14000 ES. U tijeku je izgradnja kolektorskog sustava i probno puštanje u rad uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Mostaru (100.000 ES)'', rečeno je za Večernji list iz Agencije.
Kažu kako su započeti proces za izradu pročistača u Prozoru/Rami, Širokom Brijegu i Tomislavgradu. Tek nakon realizacije ovih projekata može se očekivati da kvaliteta vode u rijekama HNŽ, ali i ŽZH, bude podignuta na veću razinu.
Najavljeno je kako će uskoro biti objavljeni novi rezultati analiza vode na području HNŽ, a očekuje se kako će oni biti na razini onih od prije tri mjeseca ili čak lošiji.
Uz smanjenje vodostaja tijekom ljeta stanje će biti znatno gore nego što je sada. Ako se uzme u obzir da će ova godina biti u znaku većih oborina nego u posljednje tri godine, očekuje se kako će zagađenja ipak biti nešto manaj nego što je bio slučaj 2017. ili 2016. godine.
U svakom slučaju, kupačima se ne preporučuje kupanje na većini kupališta na Neretvi, osobito na njezinom dijelu južnod od Mostara, gdje je zabilježena najveća koncentracija bakterija opasnih za zdravlje čovjeka.
