O ženama u politici najčešće se govori pred izbore, lokalne ili parlamentarne. Političko i sudjelovanje žena u javnom životu na lokalnoj razini nije u fokusu trenutnih politika i aktivnosti u BiH.
Tridesetčetverogodišnja Elma Mujadžić, diplomirana komunikologinja, ove godine odlučila je aktivno sudjelovati na lokalnim izborima. Dočekale su je brojne negativne kritike.
“Smatram da nam ne treba podjela po bilo kojoj osnovi, rasnoj, etičkoj, spolnoj, osim po sposobnosti. Nažalost, još uvijek je ukorijenjena teza da je ženama mjesto u kuhinji”, kaže Mujadžić.
U BiH žene čine nešto više od 50% populacije, a ipak su prisutne na samo 23,4% izabranih političkih položaja u odnosu na svjetski prosjek. Stanje u BiH nije puno drugačije od 1995. godine. Da u Bosni i Hercegovini postoje strukturalne barijere sudjelovanja žena u politici, pokazuje i studija UNDP-a, piše BHRT.
Muškarci su bolje političke vođe od žena.
Potrebe obitelji su važnije od osobnih ambicija žena.
Većina muškaraca emocionalno bolje odgovara politici nego žene.
Političarke su demokratskije i liberalnije od političara.
Aktivnosti javnog života su bliže muškarcu i aktivnosti privatnog
života su bliže ženi.
Prioritet za političarke su socijalna zaštita, obrazovanje i zdravstvo.
Prioritetni sektori za političare su ekonomija, infrastruktura i sigurnost.
Proces dostizanja zakonskih 40 % manje zastupljenog spola vrlo je težak i trnovit, pojašnjavaju u Fondaciji koja se bori za prava žena. Tvrde kako se brojke ne mijenjaju u odnosu na prethodne izbore.
“Pronalaze se žene sasvim slučajno, bitno da je svaka treća žena na listi, pa nije važno ni i tko je ona, ni koje su njene ambicije, ni koji su njeni motivi ulaska u politički život i slično. To je rad političke stranke čiju dominaciju opet vode muškarci”, ističe Vildana Džekman, aktivistica Fondacije “CURE”.
“Sustav ne ide na ruku ženama jer je napravljen tako da vas gura da se bavite drugim stvarima, od brige za djecu do brige za starije ukućane. Dakle, sve to na leđima nosimo mi, žene, nažalost”, kaže Irma Baralija iz Naše stranke.
Anketirani građani smatraju da je potrebna veća zastupljenost žena u politici.
“‘Ja bih digao ruke za žene da se uključe u politiku malo više’;
‘To u Europi nije tako, kod nas je žena u politici rijetkost, smatra se da nije normalno da ima neke ambicije’;
‘Mislim da bi čak bilo bolje da su žene na vlasti, a ne muškarci'”, kažu građani.
Bosna i Hercegovina ima složen stranački sustav, s više od 150 političkih stranaka koje sudjeluju na izborima na različitim razinama vlasti. Većina stranaka ima kvote za žene u tijelima odlučivanja, ali te kvote često služe kao stakleni plafoni, a ne prozori mogućnosti.
Tridesetčetverogodišnja Elma Mujadžić, diplomirana komunikologinja, ove godine odlučila je aktivno sudjelovati na lokalnim izborima. Dočekale su je brojne negativne kritike.
“Smatram da nam ne treba podjela po bilo kojoj osnovi, rasnoj, etičkoj, spolnoj, osim po sposobnosti. Nažalost, još uvijek je ukorijenjena teza da je ženama mjesto u kuhinji”, kaže Mujadžić.
U BiH žene čine nešto više od 50% populacije, a ipak su prisutne na samo 23,4% izabranih političkih položaja u odnosu na svjetski prosjek. Stanje u BiH nije puno drugačije od 1995. godine. Da u Bosni i Hercegovini postoje strukturalne barijere sudjelovanja žena u politici, pokazuje i studija UNDP-a, piše BHRT.
Muškarci su bolje političke vođe od žena.
Potrebe obitelji su važnije od osobnih ambicija žena.
Većina muškaraca emocionalno bolje odgovara politici nego žene.
Političarke su demokratskije i liberalnije od političara.
Aktivnosti javnog života su bliže muškarcu i aktivnosti privatnog
života su bliže ženi.
Prioritet za političarke su socijalna zaštita, obrazovanje i zdravstvo.
Prioritetni sektori za političare su ekonomija, infrastruktura i sigurnost.
Proces dostizanja zakonskih 40 % manje zastupljenog spola vrlo je težak i trnovit, pojašnjavaju u Fondaciji koja se bori za prava žena. Tvrde kako se brojke ne mijenjaju u odnosu na prethodne izbore.
“Pronalaze se žene sasvim slučajno, bitno da je svaka treća žena na listi, pa nije važno ni i tko je ona, ni koje su njene ambicije, ni koji su njeni motivi ulaska u politički život i slično. To je rad političke stranke čiju dominaciju opet vode muškarci”, ističe Vildana Džekman, aktivistica Fondacije “CURE”.
“Sustav ne ide na ruku ženama jer je napravljen tako da vas gura da se bavite drugim stvarima, od brige za djecu do brige za starije ukućane. Dakle, sve to na leđima nosimo mi, žene, nažalost”, kaže Irma Baralija iz Naše stranke.
Anketirani građani smatraju da je potrebna veća zastupljenost žena u politici.
“‘Ja bih digao ruke za žene da se uključe u politiku malo više’;
‘To u Europi nije tako, kod nas je žena u politici rijetkost, smatra se da nije normalno da ima neke ambicije’;
‘Mislim da bi čak bilo bolje da su žene na vlasti, a ne muškarci'”, kažu građani.
Bosna i Hercegovina ima složen stranački sustav, s više od 150 političkih stranaka koje sudjeluju na izborima na različitim razinama vlasti. Većina stranaka ima kvote za žene u tijelima odlučivanja, ali te kvote često služe kao stakleni plafoni, a ne prozori mogućnosti.
