Prethodnih deset dana, američka politička scena obilježena je atentatom na bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i povlačenjem aktualnog predsjednika, iz predsjedničke utrke.
Na crtu Trumpu će, kako stvari stoje, stati Kamala Harris, trenutna potpredsjednica SAD-a, javlja BHRT.
Kakva će biti politika Sjedinjenih Država, nakon izbora prema Bosni i Hercegovini? Očekujemo li, nastavak dosadašnje politike ili ipak preokret?
Aktualni predsjednik SAD-a Biden povukao se iz nove predsjedničke utrke, a utisak je da Bosna i Hercegovina nije bila najbitnija stavka američke vanjske politike, kako je to bilo očekivano od strane bh. političara.
No, sa eventualnim povratkom Trumpa na vlast, profesorica Džananović-Miraščija je stava da će se sa republikancem na vlasti, Sjedinjene Države vratiti unilateralnoj politici.
Nedžma Džananović-Miraščija, profesorica međunarodnih odnosa, ističe: "Sad postoji svojevrsni vakuum, ne samo na unutarnjem planu u SAD, nego i na međunarodnoj sceni. Činjenica je da sa Trumpom dolazi neizvjesnost, unilateralizam, odnosno postupanje sa njegovom ovom krilaticom, "America first".
Za vrijeme prvog mandata Donalda Trumpa, Trump je prijetio izlaskom iz NATO saveza, smatravši da Sjedinjene Države ne trebaju financirati ovaj savez.
No, njegov stav je sada drugačiji, ali ponovo postoji bojazan eventualnog oslabljivanja NATO saveza sa Trumpovim mogućim povratkom. Kako navodi sugovornik BHRT-a., slabljenje saveza bi moglo dati vjetar u leđa secesionističkim politikama u našem regionu.
Adis Maksić, profesor međunarodnih odnosa, kaže: "Bosna i Hercegovina nije jedan od prioriteta američke vanjske politike u ovom trenutku i već dugo godina nije. Tako da, ono što je bitno je što će se dogoditi u nekom dugoročnom razdoblju. Sasvim sigurno bi došlo do slabljenja NATO saveza, to bi se odrazilo na naš region u smislu da sve te secesionističke politike, sve politike koje žele da prave drugu infrastrukturu ovdje na Balkanu bi dobile vjetar u leđa".
''Naša regija nije jedan od prioriteta američke politike, stoga sa ostankom demokrata na vlasti ne bismo trebali očekivati promjene. Ipak, sa republikanskim predsjednikom, promjene su moguće'', navodi politički analitičar Adnan Huskić.
"Na nivou kojem se BiH raspravlja u State Departmentu je ova vrsta angažmana koju vidimo ovdje i to ne očekujemo i ne trebamo očekivati promjene. Da li bi Trumpova administracija predstavljala neki fundamentalan problem za BiH ili bi rezultiralo nekim drugačijim pristupom. Teško je govoriti samo o Bosni i Hercegovini, pogotovo sada kada imate financijske interese u Srbiji", dodaje.
Kako stvari stoje, politika prema Bosni i Hercegovini i Zapadnom Balkanu, neće biti drastično različita sa bilo kojom garniturom vlasti u Sjedinjenim Državama.
Na crtu Trumpu će, kako stvari stoje, stati Kamala Harris, trenutna potpredsjednica SAD-a, javlja BHRT.
Kakva će biti politika Sjedinjenih Država, nakon izbora prema Bosni i Hercegovini? Očekujemo li, nastavak dosadašnje politike ili ipak preokret?
Aktualni predsjednik SAD-a Biden povukao se iz nove predsjedničke utrke, a utisak je da Bosna i Hercegovina nije bila najbitnija stavka američke vanjske politike, kako je to bilo očekivano od strane bh. političara.
No, sa eventualnim povratkom Trumpa na vlast, profesorica Džananović-Miraščija je stava da će se sa republikancem na vlasti, Sjedinjene Države vratiti unilateralnoj politici.
Nedžma Džananović-Miraščija, profesorica međunarodnih odnosa, ističe: "Sad postoji svojevrsni vakuum, ne samo na unutarnjem planu u SAD, nego i na međunarodnoj sceni. Činjenica je da sa Trumpom dolazi neizvjesnost, unilateralizam, odnosno postupanje sa njegovom ovom krilaticom, "America first".
Za vrijeme prvog mandata Donalda Trumpa, Trump je prijetio izlaskom iz NATO saveza, smatravši da Sjedinjene Države ne trebaju financirati ovaj savez.
No, njegov stav je sada drugačiji, ali ponovo postoji bojazan eventualnog oslabljivanja NATO saveza sa Trumpovim mogućim povratkom. Kako navodi sugovornik BHRT-a., slabljenje saveza bi moglo dati vjetar u leđa secesionističkim politikama u našem regionu.
Adis Maksić, profesor međunarodnih odnosa, kaže: "Bosna i Hercegovina nije jedan od prioriteta američke vanjske politike u ovom trenutku i već dugo godina nije. Tako da, ono što je bitno je što će se dogoditi u nekom dugoročnom razdoblju. Sasvim sigurno bi došlo do slabljenja NATO saveza, to bi se odrazilo na naš region u smislu da sve te secesionističke politike, sve politike koje žele da prave drugu infrastrukturu ovdje na Balkanu bi dobile vjetar u leđa".
''Naša regija nije jedan od prioriteta američke politike, stoga sa ostankom demokrata na vlasti ne bismo trebali očekivati promjene. Ipak, sa republikanskim predsjednikom, promjene su moguće'', navodi politički analitičar Adnan Huskić.
"Na nivou kojem se BiH raspravlja u State Departmentu je ova vrsta angažmana koju vidimo ovdje i to ne očekujemo i ne trebamo očekivati promjene. Da li bi Trumpova administracija predstavljala neki fundamentalan problem za BiH ili bi rezultiralo nekim drugačijim pristupom. Teško je govoriti samo o Bosni i Hercegovini, pogotovo sada kada imate financijske interese u Srbiji", dodaje.
Kako stvari stoje, politika prema Bosni i Hercegovini i Zapadnom Balkanu, neće biti drastično različita sa bilo kojom garniturom vlasti u Sjedinjenim Državama.
