Špinat se uzgaja izravnom sjetvom, ali može se uzgajati i iz presadnica. Prije sjetve sjeme se namače u toploj vodi kroz 24 sata da omekša i lakše proklija. Na ovim prostorima sjetva se najčešće obavlja od kraja rujna pa do polovine mjeseca listopada.
Nakon razdoblja izrazito visokih temperatura koje su tijekom ljeta bile prisutne na području Hercegovine, te blagog zahladnjenja i padalina krajem kolovoza i početkom rujna mjeseca, mnogi proizvođači na području Hercegovine, pripremaju vrtove za sjetvu različitih povrtnica. Do sredine mjeseca listopada najčešće se obavlja sjetva špinata, ali i nekih drugih povrtnica.
Špinat je povrtna kultura koja dobro podnosi niske temperature i koja dobro izdržava naše zime te nema velike zahtjeve prema svjetlosti. Ono na što treba posebno obratiti pozornost (posebno u Hercegovini) jest da špinat ima velike potrebe zavodom. Razlog “leži” u slabo razvijenom korjenovom sustavu koji se uglavnom prostire u površinskom sloju. Ako u obzir uzmemo činjenicu da ova povrtnica ima kratku vegetaciju u kojoj “mora” formirati veliku vegetativnu masu, nameće se zaključak da je navodnjavanje u proizvodnji špinata neizbježno, posebno kada je početak jeseni bez padalina.
Sjetva špinata
Špinat se uzgaja izravnom sjetvom sjemena, a sije se u redove na međuredni razmak od 25 cm, i razmak u redu od 7 cm. Dubina sjetve iznosi 3 cm, a potrebna količina sjemena 3 g/m². Posijanu parcelu nakon sjetve treba obavezno povaljati. Pred sjetvu se preporučuje sjeme potopiti dva dana u vodi (jer se na taj način osigurava bolje klijanje i nicanje) uz napomenu da se sjeme pripremljeno na ovaj način može sijati samo u vlažno tlo.
Što se tiče vremena sjetve, na području Hercegovine, prakticira se sjetva od sredine rujna do sredine listopada pa i kadnije ako je jesen topla. Može se uzgajati i u plastenicima, ali je sjetva u tim objektima nešto gušća nego na otvorenom polju (20-25 g/m², razmak 10 cm x 10 cm).
U samoj proizvodnji špinata jako je bitna gnojidba koja prvenstveno ovisi o zalihama hranjiva u tlu, a mora se voditi računa i o biljnim ostacima prethodne kulture, koja može ostaviti znatnu količinu hranjiva. Za gnojidbu je najbolje koristiti organska peletirana gnojiva, primjerice Povrtko. Ako se koriste mineralna gnojiva onda treba koristiti ona kod kojih je kalij u obliku kalijeva klorida, jer klor smanjuje nakupljanje nitrata u lišću.
Na području Hercegovine, za sjetvu, se najviše koristi sorta špinata Matador.
Matador je srednje rana sorta s vegetacijskim razdobljem od 35 do 50 dana. Dobro podnosi niske temperature te je izuzetno pogodna za jesensku sjetvu. Razvija snažnu polu uspravnu rozetu s krupnim, ovalnim, lagano naboranim, mesnatim listovima na srednje dugim drškama.
Nakon razdoblja izrazito visokih temperatura koje su tijekom ljeta bile prisutne na području Hercegovine, te blagog zahladnjenja i padalina krajem kolovoza i početkom rujna mjeseca, mnogi proizvođači na području Hercegovine, pripremaju vrtove za sjetvu različitih povrtnica. Do sredine mjeseca listopada najčešće se obavlja sjetva špinata, ali i nekih drugih povrtnica.
Špinat je povrtna kultura koja dobro podnosi niske temperature i koja dobro izdržava naše zime te nema velike zahtjeve prema svjetlosti. Ono na što treba posebno obratiti pozornost (posebno u Hercegovini) jest da špinat ima velike potrebe zavodom. Razlog “leži” u slabo razvijenom korjenovom sustavu koji se uglavnom prostire u površinskom sloju. Ako u obzir uzmemo činjenicu da ova povrtnica ima kratku vegetaciju u kojoj “mora” formirati veliku vegetativnu masu, nameće se zaključak da je navodnjavanje u proizvodnji špinata neizbježno, posebno kada je početak jeseni bez padalina.
Sjetva špinata
Špinat se uzgaja izravnom sjetvom sjemena, a sije se u redove na međuredni razmak od 25 cm, i razmak u redu od 7 cm. Dubina sjetve iznosi 3 cm, a potrebna količina sjemena 3 g/m². Posijanu parcelu nakon sjetve treba obavezno povaljati. Pred sjetvu se preporučuje sjeme potopiti dva dana u vodi (jer se na taj način osigurava bolje klijanje i nicanje) uz napomenu da se sjeme pripremljeno na ovaj način može sijati samo u vlažno tlo.
Što se tiče vremena sjetve, na području Hercegovine, prakticira se sjetva od sredine rujna do sredine listopada pa i kadnije ako je jesen topla. Može se uzgajati i u plastenicima, ali je sjetva u tim objektima nešto gušća nego na otvorenom polju (20-25 g/m², razmak 10 cm x 10 cm).
U samoj proizvodnji špinata jako je bitna gnojidba koja prvenstveno ovisi o zalihama hranjiva u tlu, a mora se voditi računa i o biljnim ostacima prethodne kulture, koja može ostaviti znatnu količinu hranjiva. Za gnojidbu je najbolje koristiti organska peletirana gnojiva, primjerice Povrtko. Ako se koriste mineralna gnojiva onda treba koristiti ona kod kojih je kalij u obliku kalijeva klorida, jer klor smanjuje nakupljanje nitrata u lišću.
Na području Hercegovine, za sjetvu, se najviše koristi sorta špinata Matador.
Matador je srednje rana sorta s vegetacijskim razdobljem od 35 do 50 dana. Dobro podnosi niske temperature te je izuzetno pogodna za jesensku sjetvu. Razvija snažnu polu uspravnu rozetu s krupnim, ovalnim, lagano naboranim, mesnatim listovima na srednje dugim drškama.
